Šta je kalijum jodid (KI)?
Kalijum jodid (koji se naziva i KI) je so stabilnog (ne radioaktivnog) joda. Stabilni jod je važna hemikalija potrebna tijelu za proizvodnju hormona štitnjače. Većina stabilnog joda u našim tijelima dolazi iz hrane koju jedemo. KaIijum jodid je stabilni jod u obliku lijeka.
Kako djeluje kalijum jodid?
Ako se radioaktivni jod ispusti u zrak nakon radiološkog ili nuklearnog događaja, može se udahnuti u pluća. U većini slučajeva, kada radioaktivni jod uđe u tijelo, štitna žlijezda ga brzo apsorbira.
Štitna žlijezda ne može napraviti razliku između stabilnog i radioaktivnog joda i apsorbiraće oboje. KaIijum jodid djeluje tako što blokira ulazak radioaktivnog joda u štitnu žlijezdu. Nakon što se apsorbira u štitnu žlijezdu, radioaktivni jod može uzrokovati ozljedu štitne žlijezde. Kada osoba uzme KaIijum jodid, štitna žlijezda apsorbira stabilni jod u lijeku.
Budući da KaIijum jodid djeluje tako da blokira unošenje radioaktivnog joda u štitnu žlijezdu, može pomoći u zaštiti ove žlijezde od ozljeda.
Šta kalijum jodid ne može?
Važno je znati da kalijum jodid ne pruža osobi 100% zaštitu od radioaktivnog joda. Koliko dobro KI blokira radioaktivni jod zavisi od:
- Koliko vremena prođe između kontaminacije radioaktivnim jodom i uzimanja KI (što prije osoba uzme kaIijum jodid nakon što je bila izložena radioaktivnom jodu, to bolje)
- Koliko brzo se kaIijum jodid apsorbuje u krv
- Ukupna količina radioaktivnog joda kojoj je osoba izložena
Jedna doza kalijum jodida štiti štitnu žlijezdu 24 sata. Uzimanje veće doze KI, ili uzimanje KI češće nego što je preporučeno, ne nudi veću zaštitu i može uzrokovati tešku bolest ili smrt.
KaIijum jodid ne može zaštititi ostale dijelove tijela osim štitne žlijezde od radioaktivnog joda. KI ne može zaštititi tijelo od bilo kojeg radioaktivnog elementa osim joda. Ako radioaktivni jod nije prisutan, onda uzimanje KI nije zaštitno.
Koje su nuspojave kalijum jodida?
Nuspojave KI (kalijum jodida) mogu uključivati
Kada se ne uzima prema preporuci, KI (kalijum jodid) može izazvati retke štetne posledice po zdravlje vezane za štitnu žlezdu.
Ove rijetke nuspojave su vjerovatnije ako osoba:
- Uzimaju veću dozu kaIijum jodida od preporučene
- Uzimaju lijek nekoliko dana
- Imaju već postojeću bolest štitne žlijezde.
Novorođenčad (manja od 1 mjeseca) koja primaju više od jedne doze KI (kalijum jodida) izložena su riziku od razvoja stanja poznatog kao hipotireoza (prenizak nivo hormona štitnjače). Ako se ne liječi, hipotireoza može uzrokovati oštećenje mozga.
- Dojenčadi koja primaju više od jedne doze KaIijum jodida treba provjeriti i pratiti nivoe hormona štitnjače od strane liječnika.
- Izbjegavajte ponovno doziranje KI novorođenčadi
Kad ne trebate uzimati kalijum jodid?
Za neke ljude može biti štetno da uzimaju KaIijum jodid zbog visokog nivoa joda u ovom lijeku. Ne biste trebali uzimati KaIijum jodid ako:
- Znate da ste alergični na jod (ako niste sigurni u to, posavjetujte se sa svojim ljekarom). Alergija na morske plodove ili školjke ne znači nužno da ste alergični na jod.
- Imate određene kožne poremećaje (kao što je dermatitis herpetiformis ili urtikarija vaskulitis).
Kuhinjska so i hrana bogata jodom ne sadrže dovoljno joda da blokiraju ulazak radioaktivnog joda u vašu štitnu žlijezdu. Nemojte koristiti kuhinjsku so ili hranu kao zamenu za KaIijum jodid.
Šta je zračenje?
Zračenje je oblik energije koji je prisutan svuda oko nas. Postoje različite vrste zračenja, od kojih neke imaju više energije od drugih.
Radiaktivno zračenje i kalijum jodid (KI)
Ključne činjenice:
- U ovom trenutku, CDC ne preporučuje da ljudi uzimaju KaIijum jodid ili dodatke joda
- KaIijum jodid biste trebali uzimati samo po savjetu doktora
- Postoje zdravstveni rizici povezani s uzimanjem KaIijum jodida
Ko može uzeti kalijum jodid?
Djeca
Preporučuje da sva djeca koja su interno kontaminirana (ili je vjerovatno da će biti interno kontaminirana) radioaktivnim jodom uzimaju KI (kalijum jodid), osim ako imaju poznate alergije na jod (kontraindikacije).
Odrasli
Preporučuje se da odrasli (između 18 i 40 godina) koji su interno kontaminirani (ili će vjerovatno biti interno kontaminirani) radioaktivnim jodom uzmu preporučenu dozu KI (kalijum jodida). Mlade osobe su manje osjetljive na djelovanje radioaktivnog joda od djece.
Trudnice
Budući da svi oblici joda prolaze kroz placentu, trudnice bi trebale uzimati KI (kalijum jodid) kako bi zaštitile fetus koji raste. Trudnice bi trebale uzeti samo jednu dozu KI nakon unutrašnje kontaminacije (ili vjerovatno unutrašnje kontaminacije) radioaktivnim jodom.
Žene koje doje
Žene koje doje trebaju uzeti samo jednu dozu KI (kalijum jodida) ako su bile interno kontaminirane (ili postoji mogućnost da će biti interno kontaminirane) radioaktivnim jodom. Trebalo bi im dati prioritet kako bi primili druge mjere zaštite.
Odrasli stariji od 40 godina
Odrasli stariji od 40 godina ne bi trebali uzimati KI (kalijev jodid) osim ako doktori ne kažu da se očekuje kontaminacija velikom dozom radioaktivnog joda.
- Odrasli stariji od 40 godina imaju najmanju šansu za razvoj raka štitnjače ili ozljede štitnjače nakon kontaminacije radioaktivnim jodom.
- Odrasli stariji od 40 godina češće imaju alergijske reakcije ili neželjene efekte kaIijum jodida
Oblici u kojima dolazi kalijum jodid (doziranje)
Tablete dolaze u dvije jačine, 130 miligrama (mg) i 65 mg. Tablete imaju linije na sebi tako da se mogu rezati na manje komade za manje doze.
Za oralnu tečnu otopinu, svaki mililitar (mL) sadrži 65 mg KI (kalij jodida).
Prema stručnjacima, sljedeće doze su prikladne za uzimanje nakon unutrašnje kontaminacije sa (ili vjerovatne unutrašnje kontaminacije sa) radioaktivnim jodom:
- Novorođenčad od rođenja do 1 mjeseca starosti treba dati 16 mg (¼ tablete od 65 mg ili ¼ mL otopine). Ova doza je za novorođenčad koja se doje i ne doje.
- Dojenčad i djeca od 1 mjeseca do 3 godine treba da uzimaju 32 mg (½ tablete od 65 mg ILI ½ mL rastvora). Ova doza je za dojenčad i djecu koja se ne doje.
- Djeca između 3 i 18 godina trebaju uzimati 65 mg (jedna tableta od 65 mg ILI 1 mL rastvora).
- Djeca koja su teža od 65kg trebaju uzeti punu dozu za odrasle, bez obzira na njihovu dob.
- Odrasli trebaju uzeti 130 mg (jednu tabletu od 130 mg ILI dvije tablete od 65 mg ILI dva mL rastvora).
- Žene koje doje treba da uzimaju dozu za odrasle od 130 mg
Kalijum jodid tablete, ako se uzimaju u odgovarajućoj dozi i vremenu, blokiraju štitnu žlijezdu, sprječavajući unos radioaktivnog joda. Svaki radioaktivni jod unijet u tijelo nakon konzumiranja KaIijum jodid brzo će se ukloniti iz tijela. Dvije tablete će štititi štitnu žlijezdu otprilike 48 sati.
Mogu li pojedini građani dobiti kalijum jodid?
Kalijum jodid je odobren kao lijek bez recepta. Kao i kod svakog drugog lijeka, pojedinci bi trebali provjeriti sa svojim liječnikom ili farmaceutom prije nego što ga koriste.
U slučaju nuklearnog napada daju se po dvije tablete. Kalijum jodid tablete, ako se uzimaju u odgovarajućoj dozi i vremenu, blokiraju štitnu žlijezdu, sprječavajući unos radioaktivnog joda. Svaki radioaktivni jod unet u tijelo nakon konzumiranja kalijum jodida brzo će se ukloniti iz tijela. Dvije tablete će štititi štitnu žlijezdu otprilike 48 sati.
Zašto se kalijum jodid daje samo za osobe udaljene 15 km od nuklearnih elektrana?
Stanovništvo najbliže (unutar 15km) nuklearnoj elektrani je u najvećem riziku od izloženosti radijaciji i radioaktivnim materijalima. Svrha radiološke pripravnosti u vanrednim situacijama je zaštita ljudi od efekata izlaganja radijaciji nakon nesreće u nuklearnoj elektrani.
Evakuacija je najefikasnija zaštitna mjera u slučaju radiološke opasnosti jer štiti cijelo tijelo (uključujući štitnu žlijezdu i druge organe) od svih radionuklida i svih puteva izloženosti.
Međutim, u situacijama kada evakuacija nije izvodljiva, sklonište na mjestu zamjenjuje se kao efikasna zaštita.
Nuklearna eksplozija i kako se zaštiti?
Nuklearne eksplozije mogu uzrokovati značajnu štetu i žrtve zbog eksplozije, vrućine i radijacije, ali svoju porodicu možete zaštititi ako znate šta da radite i budete spremni ako se dogodi.
Nuklearno oružje je uređaj koji koristi nuklearnu reakciju za stvaranje eksplozije. Nuklearni uređaji se kreću od male prijenosne naprave koju nosi pojedinac do oružja koje nosi projektil. Nuklearna eksplozija se može dogoditi sa ili bez upozorenja.
Padavine su najopasnije u prvih nekoliko sati nakon detonacije kada ispuštaju najveći nivo zračenja. Potrebno je vrijeme da se padavine vrate na nivo tla, često više od 15 minuta za područja izvan zona neposrednih oštećenja od eksplozije.
Ovo je dovoljno vremena da možete spriječiti značajnu izloženost zračenju slijedeći ove jednostavne korake:
Nađite zaklon
Uđite u najbližu zgradu kako biste izbjegli radijaciju. Opeka ili beton su najbolja zaštita. Skinite kontaminiranu odjeću i obrišite ili operite nezaštićenu kožu ako ste bili vani nakon što je došlo do padavina.
Sredstvo za dezinfekciju ruku vas ne štiti. Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta, ako je moguće. Nemojte koristiti dezinfekcione maramice na koži.
Idi u podrum ili u sredinu zgrade. Držite se dalje od vanjskih zidova i krovova.
Ostanite u zaklonu
- Ostanite unutra 24 sata osim ako lokalne vlasti ne daju druga uputstva.
- Držite svoje ljubimce unutra
Slušajte medije
- Nađite bilo koji medij koji je dostupan za zvanične informacije da znate kada možete bezbjedno izaći i gde treba da idete.
- Radio-uređaji na baterije i ručne radilice radit će nakon nuklearne detonacije.
- Usluge mobilnog telefona, tekstualnih poruka, televizije i interneta mogu biti poremećene ili nedostupne.
Kako se pripremiti za nuklearnu eksploziju?
Nađite i zapamtite lokacije skloništa. Odredite najbolju lokaciju za sklonište u blizini mjesta gdje provodite puno vremena, kao što su dom, posao i škola. Najbolje lokacije su podzemne ispod nivoa zemlje.
Dok putujete na posao, pronađite odgovarajuća skloništa koja ćete potražiti u slučaju detonacije.
Vanjski prostori, vozila, mobilne kućice NE pružaju adekvatno sklonište.
Pobrinite se da imate pribor za hitne slučajeve za mjesta koja često posjećujete i u kojima ćete možda morati ostati 24 sata. Trebalo bi da uključuje flaširanu vodu, upakovanu hranu, lijekove za hitne slučajeve, radio na ručnom pogonu ili na baterije za dobivanje informacija u slučaju nestanka struje, baterijsku lampu i dodatne baterije za osnovne stvari. Ako je moguće, čuvajte zalihe za tri ili više dana.
Pripreme za nuklearni napad?
Ako ste upozoreni na neposredan napad, odmah uđite u najbližu zgradu i udaljite se od prozora. Ovo će pomoći u zaštiti od eksplozije, topline i zračenja detonacije.
Ako ste na otvorenom kada dođe do detonacije, sklonite se od eksplozije iza svega što bi moglo pružiti zaštitu. Lezite licem prema dolje kako biste zaštitili izloženu kožu od vrućine i letećih krhotina. Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta, ako je moguće. Ako ste u vozilu, bezbjedno se zaustavite izađite iz vozila.
Nakon što udarni val prođe, uđite u najbližu, najbolju lokaciju zaklona radi zaštite od potencijalnih padavina. Imat ćete 10 ili više minuta da pronađete adekvatno sklonište.
Budite unutra prije nego stignu padavine. Najveći nivoi vanjskog zračenja od padavina javljaju se odmah nakon što padavine stignu, a zatim se smanjuju s vremenom.
Pratite ažurirane upute službenika za hitne slučajeve. Ako vam se savjetuje da se evakuirate, slušajte informacije o rutama, skloništima i procedurama.
Ako ste se evakuirali, nemojte se vraćati dok vam lokalni zvaničnici ne kažu da je to bezbjedno.
Šta uraditi ako se desi nuklearni napad?
Pročitajte korisne savjete šta da uradite ako se desi nuklearni napad
Ako ste u blizini eksplozije kada se dogodi:
- Okrenite se i zatvorite i pokrijte oči kako biste spriječili oštećenje vida.
- Spustite se na tlo licem prema dolje i stavite ruke ispod tijela.
- Ostanite ravno dok ne prođe vrućina i dva udarna talasa.
Ako ste napolju kada dođe do eksplozije:
- Pronađite nešto čime ćete pokriti usta i nos, kao što je šal, maramica ili druga tkanina.
- Uklonite svu prašinu sa svoje odjeće četkanjem, protresanjem i brisanjem u prozračenom prostoru? ali, pokrijte usta i nos dok to radite.
- Premjestite se u sklonište, podrum ili drugu podzemnu površinu, po mogućnosti udaljenu od smjera u kojem vjetar puše.
- Skinite odjeću jer može biti kontaminirana; ako je moguće, istuširajte se, operite kosu i promijenite odjeću prije ulaska u sklonište.
Ako ste već u skloništu ili podrumu:
- Pokrijte usta i nos maskom za lice ili drugim materijalom (kao što je šal ili maramica) dok oblak padavina ne prođe.
- Zatvorite ventilacione sisteme i zatvorite vrata ili prozore dok oblak padavina ne prođe. Međutim, nakon što oblak padavina prođe, otpečatite vrata i prozore kako biste omogućili cirkulaciju zraka.
- Ostanite unutra dok vlasti ne kažu da je bezbjedno izaći.
- Za informacije i savjete slušajte lokalni radio ili televiziju. Vlasti vas mogu uputiti da ostanete u svom skloništu ili da se evakuišete na sigurnije mjesto dalje od područja.
- Ako morate izaći, pokrijte usta i nos vlažnim peškirom.
- Koristite uskladištenu hranu i vodu za piće. Nemojte jesti lokalnu svježu hranu niti piti vodu iz otvorenih zaliha vode.
- Očistite i prekrijte sve otvorene rane na tijelu.
- Očistite svoje kućne ljubimce koji su bili napolju nakon što su padavine pale. Nježno očetkajte dlaku svog ljubimca kako biste uklonili sve čestice i operite svog ljubimca sapunom i vodom, ako je to moguće.
- Znajte da je normalno da se osjećate anksiozno ili pod stresom. Vodite računa o svom tijelu i razgovarajte s nekim ako se osjećate uznemireno.
Napomena: Sigurno je jesti ili piti upakovane namirnice ili predmete koji su se nalazili unutar zgrade. Nemojte konzumirati hranu ili tečnosti koje su bile na otvorenom nepokrivene i mogu biti kontaminirane padavinama.
Opasnosti vezane za nuklearne eksplozije
- Jak bljesak može uzrokovati privremeno sljepilo na manje od jedne minute.
- Udarni val može uzrokovati smrt, ozljede i oštećenje struktura nekoliko kilometara udaljenih od eksplozije. Udarni val može direktno ozlijediti ljude pucanjem bubnjića ili pluća, ali većina žrtava nastaje zbog urušavanja struktura i letećih krhotina.
- Početno zračenje može oštetiti ćelije u tijelu. Velika izloženost može uzrokovati bolest zračenja. Nuklearne detonacije oslobađaju velike količine neutrona i gama zračenja.
- Toplotni udar i vatra mogu uzrokovati smrt, ozljede od opekotina i oštećenje konstrukcija nekoliko kilometara dalje. Nuklearna eksplozija može generirati intenzivan puls toplinskog zračenja koji može izazvati požar i spaliti kožu.
U nekim slučajevima, požari zapaljeni eksplozijom mogu se spojiti u vatrenu oluju, sprečavajući preživjele da pobjegnu.
- Elektromagnetni puls (EMP) može oštetiti električnu opremu i elektroniku nekoliko kilometara od detonacije i uzrokovati privremene poremećaje.
- Radiaktivne padavine detoniranje nuklearnog oružja iznad zemlje šalje radioaktivne materijale do 80km u atmosferu. Velike čestice padaju na tlo u blizini mjesta eksplozije, ali lakše čestice i plinovi putuju u gornju atmosferu. Čestice koje se odnesu u atmosferu i padaju nazad na zemlju nazivaju se radioaktivne padavine koje mogu uzrokovati bolest onima koji su izloženi. Padavine mogu kružiti godinama sve dok postepeno ne padnu na Zemlju ili ih padavine vrate na površinu. Putanja padavina zavisi od vjetra i vremenskih prilika.
REFERENCE:
