Parfemi su nekad bili prava egzotika – koristili su se za balzamiranje tijela, ljekovite svrhe i za privlačenje pažnje božanstava! U tom drevnom vremenu, životinjski sastojci bili su popularni za parfeme, a taj trend nastavio se kroz stoljeća, osobito u bogatijim krugovima.
Legenda kaže da je Kleopatra koristila mošus od mačaka za svoje mirise s ljekovitim moćima! Ali danas, zbog napretka u tehnologiji i svijesti o životinjskom zlostavljanju, sve više proizvođača parfema prelazi na sintetičke i veganske alternative.
Primjeri životinjskih sastojaka u parfemu
Mnogi parfemi tradicionalno su sadržavali prirodne životinjske sastojke kako bi postigli određene mirisne note i povećali trajnost parfema. Na listi ispod su navedeni životinjski proizvodi koji su korišteni u izradi parfema.
1.Mošus
Mošus je jedan od najčešće korištenih životinjskih proizvoda u izradi parfema zbog svog jakog i dugotrajnog mirisa. Mošus potječe iz izlučevina žlijezda mosušnog jelena. Mošus se u polutečnom obliku suši u prah i dodaje se čistom alkoholu kako bi se napravio parfem.
Miris mošusa daje parfemima tradicionalni, senzualni i prizemni miris, zbog čega se često koristi u luksuznim i sofisticiranim parfemima.
Danas se koriste sintetičke verzije koje su napravljene kemijskim putem, ali se trude zadržati karakterističan miris prirodnog mošusa. Interesantno je da se smatra da je mošus afrodizijak, odnosno da potiče privlačnost između ljudi.
2. Civet
Civet se koristio u parfemima već više od 2000 godina, a smatra se jednim od najcjenjenijih prirodnih mirisa. Zbog svog slatkog i blistavog mirisa, iako njegov početni oblik miriše na fekalije. Civet je prirodni sastojak koji se dobija iz perinealne žlijezde civetke. Ova žuta pasta se prirodno stvrdnjava i postaje tamnije boje, od žute do smeđe, kako vrijeme prolazi.
Kako bi se izvukao željeni miris, pasta se razblažuje alkoholom, koji omogućava ekstrakciju mirisnih komponenti iz civetke. Civetke su životinje koje žive u tropskim dijelovima Azije i Afrike. Imaju duge i vitke tijela, a šiljasti nosovi im omogućuju da pronađu hranu. U divljini se hrane raznim voćem, malim sisavcima, pticama i insektima.
Mužjaci i ženke cibetki koriste perinealne žlijezde za označavanje svojih teritorija i za privlačenje partnera. Nažalost, civetke se često uzgajaju u nehumanim uvjetima radi dobivanja civeta za industriju parfema. Zanimljivo je da se ova životinja smatra pravim kameleonom među životinjskim mirisima jer se njezin miris razlikuje ovisno o spolu, dobi i prehrani životinje.
3. Med
Med se koristio u proizvodnji parfema još u drevna vremena, posebno u starom Egiptu i Rimu. Parfemi koji sadrže med imaju slatku i toplu aromu, a korišteni su i u ljekovite svrhe.
Med je nusproizvod pčela i koristi se za izradu kozmetičkih proizvoda i u medicinske svrhe. Pčelinji vosak se proizvodi u pčelinjim košnicama i koristi se za pravljenje svijeća i parfema. Kada se prikuplja pčelinji vosak i med za proizvodnju parfema, to može uzrokovati štetu pčelama i njihovim košnicama. Zbog ovog razloga, neki ljudi smatraju da upotreba pčelinjeg voska i meda u parfemima nije etična.
Međutim, danas postoji i sintetički pčelinji vosak koji se proizvodi u laboratorijima i koji se može koristiti kao zamjena za prirodni pčelinji vosak u proizvodnji parfema.
4. Ambergris
Ambergris je rijedak sastojak koji se koristi u izradi parfema, a dobija se iz kitova Ulješura (spermokit). Ovaj sastojak se prirodno javlja u čvrstom i voštanom obliku, a sadrži amberin koji je prisutan u fekalnoj materiji kitova. Iako možda zvuči neobično, ambergris se koristi u parfemima zbog svoje jedinstvene arome koja podsjeća na morske note i vaniliju.
Postoji nekoliko teorija o tome kako se ambergris formira u crijevima kitova. Jedna od teorija je da se nastaje kada se probavne komponente hrane koju kitovi konzumiraju nakupljaju u crijevima kitova i da se na kraju izbacuju iz tijela. Druga teorija je da kitovi prolaze pored prirodnog ambra u oceanu, a zatim ga udišu ili ga slučajno progutaju.
Kitova bljuvotina je jedan od nadimaka za ambergris. Iako je nekada bio vrlo skup i rijedak, danas se ambergris uglavnom zamjenjuje sintetičkim mirisima zbog etičkih i ekoloških razloga.
Amber se zapravo ne dobiva direktno iz vode, već se pronalazi plutajući na vodi ili na obalama. Iako je tradicionalno bio važan sastojak u parfemima, danas se amber zamjenjuje ambroksanom, sintetičkim spojem sličnog mirisa. Kako bi se napravio parfem s ambrom, ona se zagrijava sa alkoholom. Ambra mijenja svoj miris tokom vremena, dobivajući sve jači i zemljani miris.
5. Hyraceum
Hyraceum, također poznat kao afrički kamen, je fekalna tvar dobivena iz hyraxa, krznenog glodavca koji podsjeća na zamorca. Hyraceum ima miris zemlje, kože i fekalija, a koristi se u izradi parfema i medicinskih antidota. Za razliku od mošusa i civeta, hyraceum ne šteti životinjama jer se dobiva iz okamenjenog i kamenog izmeta koji je dugo taložen. Hyraceum se može zamijeniti sintetičkim sastojcima kao što su indol i civeton.
Također, zbog svojih jedinstvenih zemljanih i kožnih nota, često se koristi kao sastojak za kreiranje muških parfema. Hyraceum se tradicionalno koristio i u afričkoj medicini kao lijek za različite zdravstvene probleme, uključujući i bol u uhu, kašalj i groznicu. Također se vjerovalo da je hyraceum u stanju neutralizirati otrove i ima antibakterijska svojstva.
6. Castoreum
Castoreum je sastojak koji se dobija iz analnog sekreta dabra. Nalazi se u ricinusnoj vrećici blizu analnih žlijezda ispod dabrovog repa. U prošlosti su mnogi dabrovi bili lovljeni zbog sakupljanja castoreuma. Nakon sušenja, castoreum se koristi kao mirisna nota u kozmetičkim proizvodima. Ima početni miris sličan zemlji, koži i fekalijama, ali se nakon miješanja sa alkoholom dobija prijatniji miris poput vanilije.
Castoreum se više ne koristi u mirisima i zamijenjen je drugim ekološkim sastojcima, poput vanilije. Također se koristi u medicinske svrhe. Castoreum je također bio poznat po svom jakom, zemljano-kožastom mirisu, koji se nekima može svidjeti, a drugima ne.
7. Mlijeko
Mlijeko je životinjski proizvod koji većina ljudi svakodnevno koristi u prehrani, ali može se koristiti i u formulaciji nekih prirodnih parfema. Mlijeko ima suptilan slatkasti miris koji pruža osjećaj udobnosti i vraća nas u djetinjstvo.
Također, mlijeko može pojačati cvjetne mirise u parfemima i dodati jedinstvenu notu. Mirisi koji sadrže mliječne note često se opisuju kao laktonski. Danas se mnogi brendovi odlučuju za korištenje biljnog mlijeka umjesto životinjskog, kao primjerice bademovo mlijeko u nekim parfemima.
Mlijeko je iznenađujuće uobičajena nota u mirisima, iako to možda ne biste očekivali. Zapravo, neki od najpopularnijih parfema u svijetu uključuju mliječne note, uključujući Thierry Mugler Angel, Calvin Klein Euphoria i Britney Spears Fantasy.
Mlijeko se koristi u mirisima već stotinama godina, a ova praksa potječe iz antičkog Egipta, gdje su žene koristile mlijeko i med kao dio svog ljepotinskog režima.
Zanimljivo je da se mliječne note mogu dobiti ne samo iz mlijeka životinja poput krava, koza i ovaca, već i iz biljnih izvora poput kokosa, badema i oraha.
Mlijeko je poznato po svojim umirujućim i opuštajućim svojstvima, zbog čega se često koristi u proizvodima za njegu kože i kupkama. Stoga ne čudi što se i u parfemima mlijeko smatra udobnom i opuštajućom notom.
Uloga životinjskih sastojaka u parfemima
Životinjski sastojci u parfemima obično daju bogatiji i složeniji miris, čineći parfem bogatijim i dugotrajnijim. Osim toga, ovi sastojci imaju sposobnost da fiksiraju i produže miris parfema na koži.
Fiksativi su posebno važni u parfemima jer pomažu da se sačuva i pojača miris parfema, a također osiguravaju da se miris ravnomjerno širi kroz vrijeme. Bez fiksativa, miris parfema može ispariti vrlo brzo, čineći da parfem brzo izgubi svoj miris. Iako se fiksativi nalaze u maloj količini u parfemu, oni igraju ključnu ulogu u stvaranju mirisa koji ostaje na koži dugo vremena.
Bazne note u parfemima predstavljaju mirisne sastojke koji traju najduže na koži i imaju tendenciju da se sporije ispuštaju u zrak u odnosu na ostale mirisne note u parfemu. Zbog toga se upotrebljavaju kao fiksativi, tj. supstance koje ograničavaju hlapljivost i isparavanje mirisnih sastojaka u parfemu, pomažući da se parfem zadrži na koži i duže zadrži svoj miris.
Uobičajeno je da bazne note čine oko 20% do 40% parfema, dok se koncentracija fiksativa kreće od 3% do 5%. Iako se čini da su niske koncentracije, fiksativi su vrlo važni jer mogu značajno utjecati na trajanje i intenzitet mirisa. Neke od najčešćih fiksativnih baza u parfemima su drvenaste, mošusne, amberaste i cvjetne note.
Koji je najpopularniji životinjski proizvod u parfemima?
Kroz istoriju, mnogi životinjski proizvodi su korišćeni u industriji parfema, ali jedan od najpoznatijih i najpopularnijih je mošus. Miris mošusa je snažan, moćan i luksuzan. Parfimeri ga obožavaju jer je dugotrajan i pojačava ljepotu cijelog mirisa. Mirisi s mošusom su tradicionalni, prizemni i senzualni u isto vrijeme.
Kako se životinjski materijali koriste u industriji parfema?
Životinjski materijali koriste se u industriji parfema kao jedan od sastojaka koji doprinose mirisu parfema. Različiti dijelovi životinja, poput žlijezda, izmeta i sekreta, mogu se koristiti u izradi parfema.
Ovi prirodni sastojci sadrže kompleksne mirisne molekule koje daju parfemima jedinstvene i složene mirisne note. U proizvodnji se često koriste samo male količine ovih materijala, jer su vrlo skupi i rijetki. Često se koriste kao fiksativi ili bazne note u parfemima, što znači da se polako otpuštaju tijekom vremena i produžavaju trajanje mirisa.
Međutim, u posljednje vrijeme, zbog rastuće zabrinutosti za dobrobit životinja, postaje sve popularnija upotreba sintetičkih sastojaka koji oponašaju miris prirodnih životinjskih materijala. Sintetički sastojci često se koriste kao zamjena za prirodne sastojke, budući da su cjenovno povoljniji i održivi.
Šta je životinjska nota?
Životinjska nota u parfemima se odnosi na mirisne sastojke koji se dobivaju iz različitih dijelova životinja, uključujući kožu, krzno, mliječne proizvode i izlučevine. Ovi sastojci se dodaju u parfeme kako bi unijeli senzualne i tople nijanse u mirise, stvarajući jedinstvene i luksuzne arome.
Životinjske note se koriste kao fiksativi ili bazne note u parfemima, što znači da pomažu da miris traje duže. Ove note su vrlo koncentrirane i obično se koriste u malim količinama u parfemima. Neke popularne životinjske note uključuju mošus, ambergris, civet, castoreum i hyraceum.
Iako su neki od ovih sastojaka prirodni, neki od njih se dobivaju na način koji se smatra okrutnim prema životinjama, poput cibeta i ambergrisa. Stoga se danas sve više koriste sintetičke alternative kako bi se izbjeglo nanošenje štete životinjama. Međutim, životinjske note i dalje ostaju jedan od najpopularnijih i najluksuznijih sastojaka u parfemima.
Etički izazovi u proizvodnji parfema
Testiranje na životinjama je postupak koji uključuje primjenu kozmetičkih ili drugih proizvoda na životinje kako bi se procijenila sigurnost ili efikasnost proizvoda prije nego što se puste na tržište za ljudsku upotrebu. Ovaj postupak je vrlo kontroverzan jer uključuje iskorištavanje životinja i često je povezan s patnjom, boli i uznemirenošću životinja koje se koriste u eksperimentima.
U posljednjih nekoliko godina, sve više kompanija i zemalja prelazi na alternativne metode testiranja koje ne uključuju životinje, kao što su in vitro testovi, računalni modeli i testiranje na dobrovoljcima. Ove metode su preciznije, brže i ekološki prihvatljivije, a također ne uključuju patnju i iskorištavanje životinja.
Međunarodne organizacije i vlade širom svijeta pokušavaju smanjiti ili u potpunosti ukinuti testiranje na životinjama u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Iako je testiranje na životinjama još uvijek u upotrebi u nekim zemljama i kompanijama, postoji snažan globalni pokret protiv ovog postupka i mnogi ljudi podržavaju alternativne metode testiranja koje ne uključuju životinje.
Zaključak
Ukratko, životinjski sastojci često se koriste u industriji parfema, ali to može dovesti do okrutnosti prema životinjama. Neki od najčešće korištenih sastojaka uključuju mošus, pčelinji vosak i civetku, međutim, danas postoje sintetičke verzije ovih sastojaka koje su ekološki prihvatljive i bez okrutnosti prema životinjama.
Neki od najpoznatijih parfema koji sadrže ove sastojke su “Shalimar” od Guerlaina, “Chanel No. 5” i “Mitsouko” od Guerlaina.
Kada tražite parfem, provjerite sastojke i izbjegavajte proizvode koji sadrže životinjske sastojke ili su testirani na životinjama. Umjesto toga, možete odabrati veganske parfemske proizvode koji su bez okrutnosti i ekološki prihvatljivi.