Parfemi su neizostavan dio našeg društva i kulture već stoljećima. Mirisi su dio našeg svakodnevnog života, koriste se za poboljšanje raspoloženja, stvaranje dojma, pa čak i liječenje.
Od starih civilizacija do modernih doba, ljudi su oduvijek bili opčinjeni mirisima i kako ih stvaraju. Kroz povijest su se razvijale različite tehnike i metode za stvaranje mirisa, a svaka kultura i razdoblje imali su svoje omiljene sastojke i mirise.
Danas, parfemi su industrija vrijedna milijarde dolara, a proizvodi se u mnogim oblicima i mirisima. U ovom suvremenom dobu parfemi su postali gotovo neizostavan dio osobne higijene i ljepote, a ljudi ih koriste ne samo za svoju svakodnevnu rutinu, već i za posebne prigode.
Priča se da je Kleopatra dočekala Marka Antonija na brodu s mirisnim jedrima nakon atentata na Julija Cezara i postala kraljica Egipta.
Korištenje parfema obično se povezuje s misterijom, fantazijom i maštom. Parfem nosimo kako bismo ugodili drugima, ostavili dobar dojam i okružili se ugodnim, dugotrajnim mirisom. Iako su parfemi imali dugu povijest, nisu uvijek bili povezivani s romantičnim konotacijama i nisu nužno donosili dašak romantike.
Kako je nastao parfem?
Riječ “parfem” dolazi od latinske fraze “per”, što znači “temeljit” i “fumus”, što znači “dim”. Francuzi su mirise nastale paljenjem tamjana kasnije nazvali “parfem”.
Prva zabilježena u svijetu parfimerka/kemičarka po imenu Tapputi, žena iz drevnog Babilona u Mezopotamiji. Zapis o njoj još uvijek postoji na ploči s klinastim pismom iz 1200. pr. Kr.
Prvi moderni parfem ikada napravljen bio je Hungary Water za mađarsku kraljicu Elizabetu 1370. godine, a bio je mješavina nota limuna, cvijeta naranče, majčine dušice i ružmarina.
Parfemi u drevnom Egiptu: od tamjana do mirisnih ulja
Doista, prvi oblik parfema bio je tamjan, a prvi su ga napravili Mezopotamci prije otprilike 4000 godina. Drevne kulture spaljivale su razne smole i drva u svojim vjerskim obredima.
Tamjan je stigao u Egipat oko 3000 godina prije Krista, ali sve do početka egipatskog zlatnog doba parfemi su se koristili samo u vjerskim ritualima. Postali su dostupni svim Egipćanima kako su svećenici postupno odustajali od svojih isključivih prava.
Parfemi su bili vrlo cijenjeni u Mezopotamiji te su se koristili u vjerskim obredima, kao i za osobno ukrašavanje. Babilonci i Asirci vjerovali su da mirisna ulja imaju magična svojstva te su ih koristili u ritualima da udovolje bogovima. Također su koristili parfeme za prikrivanje neugodnih mirisa i pročišćavanje zraka.
Drevni Mezopotamci trgovali su parfemima sa susjednim civilizacijama, poput Egipćana i Perzijanaca, a ti su mirisi postali vrlo traženi luksuzni predmeti. Babilonci su čak imali i boga parfema, Ninkasi, koja je ujedno bila i božica piva.
Građani su se kupali u bogatim kupkama i namakali kožu mirisnim uljima za zadovoljstvo. Stari Grci mogu se pripisati prvom tekućem parfemu. Međutim, razvoj destilacije od strane Arapa učinio je proizvodnju parfema održivom.
Mirisna Indija: upotreba mirisa u medicinske i duhovne svrhe
Parfemi imaju bogatu i raznoliku povijest u Indiji, koja seže tisućama godina unatrag. Drevni indijski tekstovi kao što su Vede i Purane opisuju upotrebu mirisa u medicinske i duhovne svrhe.
U staroj Indiji mirisi su se često koristili u vjerskim ceremonijama i vjerovalo se da imaju moć povezivanja pojedinaca s božanskim. Sandalovo drvo, jasmin i ruža bili su neki od najčešće korištenih mirisa u tim ritualima.
Mogulsko carstvo i raskošna upotreba mirisa: strastveni ljubitelji parfema i jedinstveni mirisi
Mogulsko carstvo, koje je vladalo Indijom od ranog 16. stoljeća do sredine 19. stoljeća, bilo je poznato po raskošnoj upotrebi mirisa. Mogulski carevi poput Akbara i Jahangira bili su strastveni ljubitelji parfema i zapošljavali su vješte parfimere za stvaranje jedinstvenih mirisa. Moguli su u Indiju uveli nove mirise, kao što je oudh, koji se dobiva iz smole drveća agara.
Tijekom britanskog kolonijalnog razdoblja, indijski attars, ili tradicionalni parfemi, stekli su popularnost u Europi. Attars se izrađuju destilacijom prirodnih sastojaka kao što su cvijeće, bilje i začini u bazi ulja sandalovine. Tradicionalna metoda destilacije koja se koristi za izradu atara prakticira se u Indiji stoljećima.
Povijest parfema na otoku Cipru: Kyphi, Commandaria i proizvodnja parfema u srednjem vijeku
Otok Cipar ima dugu i bogatu povijest proizvodnje i trgovine parfema. U stvari, vjeruje se da je otok jedno od prvih mjesta gdje su se proizvodili i izvozili parfemi u antičko doba.
Jedan od najpoznatijih parfema koji je došao s Cipra bio je miris poznat kao “Kyphi”, koji se koristio u vjerskim ritualima u starom Egiptu. Recept za Kyphi uključivao je razne aromatične materijale poput smirne, cimeta i meda, koji su pomiješani kako bi se stvorio mirisni tamjan.
Tijekom srednjeg vijeka Cipar je postao važno središte za proizvodnju i trgovinu parfema. Strateški položaj otoka na raskrižju Europe, Azije i Afrike učinio ga je idealnim mjestom za razmjenu dobara, uključujući mirise.
Jedan od najpoznatijih parfema koji je izašao s Cipra u to vrijeme bio je “Commandaria”, slatko desertno vino prožeto mirisnim biljem i začinima. Commandaria je postala popularna diljem Europe tijekom srednjeg vijeka, a spominjala se čak i u djelima Shakespearea.
Parfem je doživio veliki uspjeh tijekom 17. stoljeća, posebno u Francuskoj. Higijena je u to vrijeme bila prilično loša, a mirisi su se koristili za prikrivanje neugodnih tjelesnih mirisa.
Engleska renesansa: parfemi tijekom vladavine Henrika VIII i kraljice Elizabete I.
U Engleskoj su se parfemi intenzivno koristili za vrijeme vladavine Henrika VIII i kraljice Elizabete I. Tijekom Elizabetine vladavine sva su javna mjesta bila namirisana jer nije podnosila loše mirise. Kao i industrija i umjetnost, parfemi će doživjeti duboke promjene u 19. stoljeću.
Povijest parfema u islamskom svijetu: od ljekovitih svojstava do tehnika destilacije u Osmanskom Carstvu
Povijest parfema u islamskom svijetu usko je povezana s vjerskim i kulturnim običajima u regiji. Mirisi su u ranom islamskom razdoblju bili vrlo cijenjeni i smatrani su Božjim darom. Za proroka Muhammeda se kaže da je koristio mošus i druge mirise na svom tijelu i odjeći, a u Kur’anu se preporučuje muslimanima da budu čisti i mirisni.
Tijekom ranog islamskog razdoblja, mnogi parfemi su uvezeni iz Indije i Perzije, au islamskom svijetu pojavio se niz parfimera i kemičara. Perzijski liječnik i alkemičar Ibn Sina, na Zapadu poznat kao Avicena, opširno je pisao o ljekovitim svojstvima mirisa i bio je važna osoba u razvoju parfumerije.
Islamsko zlatno doba, koje je trajalo od 8. do 13. stoljeća, doživjelo je veliki napredak u znanosti, uključujući razvoj tehnika destilacije, koje su se koristile za ekstrakciju eteričnih ulja iz biljnih materijala. Ta su se ulja zatim koristila u proizvodnji parfema, koji su postajali sve popularniji u cijelom islamskom svijetu.
U Osmanskom Carstvu, koje je trajalo od 14. do početka 20. stoljeća, parfemi su igrali važnu ulogu u dvorskom životu. Osmanlije su osnovale brojne parfumerije, a mnogi od sultana bili su strastveni sakupljači mirisa.
Znanost iza parfema: Kako se stvaraju mirisi
Mijenjanje ukusa i razvoj kemije postavili su temelje moderne parfumerije. Na prijelazu stoljeća, parfem se obično dobivao od mirisa jednog cvijeta. Danas su parfemi izuzetno složeni, sastoje se od mnogih prirodnih i sintetskih kemikalija, koje se često nazivaju “note” ili “akordi”.
Chanel No5 bio je prvi parfem kreiran korištenjem modernih kemijskih principa i prvi koji je sadržavao sintetiku. Kolonjsku vodu, koju obično koriste muškarci, izumio je talijanski brijač početkom 18. stoljeća u njemačkom gradu Kölnu.
Otuda naziv ” Cologne”, francuski naziv za grad. Izvorni naziv ovog preparata bio je “Aqua Admirabilis” (Čudesna voda), a prodavan je kao “čudotvoran lijek”. Napoleon je hvalio ovu čudesnu vodu, a prvi put se prodavala kao miris pod imenom 4711 na adresi prve trgovine kolonjske vode u Kölnu. Ovo je još uvijek najstariji miris na svijetu koji se kontinuirano proizvodi.
Od cvijeta do bočice: Kako se stvaraju mirisi u industriji parfema
Dašak kemije Prva faza u izradi parfema je ekstrakcija mirisnih eteričnih ulja iz biljaka. Iako se mogu koristiti mnoge metode, destilacija je najčešća. Parna destilacija temelji se na principu da će biljni materijali stavljeni u kipuću vodu otpustiti svoja eterična ulja koja zatim isparavaju s parom. Nakon što se para i ulje kondenziraju, ulje će se odvojiti od vode i može se skupiti.
Za dobivanje samo jednog kilograma eteričnog ulja mogu biti potrebne tisuće kilograma cvjetova, što djelomično objašnjava zašto su mnogi parfemi tako skupi. Ulja se zatim razrjeđuju alkoholom, koji također služi kao fiksator, dajući mirisima njihov dugotrajan učinak odgodom isparavanja.
Razrijeđena otopina se zatim ostavi da se namače u posebnim posudama od bakra ili nehrđajućeg čelika prije hlađenja kako bi se omogućilo da se sva smola ili čestice voska talože. Slijedi proces filtriranja i na kraju, ali ne manje važno, pakiranje.
Znanstvenici koji eksperimentiraju s različitim materijalima kako bi došli do ugodnih mirisa nazivaju se parfimeri. Kao što dobrom glazbeniku treba dobro uho, tako i parfimeru treba dobar nos! Različite tvrtke imaju različite procedure pri odabiru svojih parfumera, ili kako ih oni vole zvati “noseva”, ali općenito kandidati ostaju pripravnici minimalno 6 godina.
Ne samo da moraju moći prepoznati različite sirovine pokazujući izoštren miris, već moraju biti maštoviti i potrebno im je dobro razumijevanje kemije.
Dobar “nos” mora biti pedantan kemičar i kreativan umjetnik. Danas se u parfumeriji koriste i sintetski i prirodni sastojci. Prirodne komponente uključuju ekstrakte cvijeća, lišća, korijena i agruma.
Također se koriste životinjski ekstrakti dobiveni iz mošusa, kitova ili dabra. Kemičari su postali vrlo vješti u proizvodnji sintetičkih verzija mnogih prirodnih spojeva, što uvelike olakšava proizvodnju parfema.
Otkrivanje nota: Kategorizacija i evolucija mirisa u parfemima
Mirisi su kategorizirani prema koncentraciji eteričnih ulja koje sadrže. Najkoncentriraniji oblik, i naravno najskuplji, zove se parfem. To je najjači i najdugotrajniji miris i sadrži 20 do 50 posto parfemskih spojeva po težini.
Eau de parfum je alkoholna parfemska otopina koja sadrži 10 do 15 posto parfemskih spojeva i eau de toilette (ili kolonjska voda) 3 do 8 posto. Ono što mirišete nije ono što dobivate postoji mnogo nijansi mirisa.
Poput glazbene kompozicije, ima različite note: nanesen na kožu, parfem se otvara na krešendu gornjih nota, zatim blaži dok srednje note zaokružuju osjetilni dojam, na kraju ustupajući mjesto donjim notama.
Gornja nota je ono što osjetite kada prvi put probate parfem. To traje samo 5 do 10 minuta. Da biste stvarno znali je li parfem za vas, morate doći do njegovog “srca”, odnosno srednje note.
Ovo je miris koji se počinje pojavljivati nakon što se miris pomiješa s vašom jedinstvenom kemijom kože. Obično je potrebno oko 20 minuta da se srednja nota potpuno razvije. Osnovna nota je konačni izraz vašeg parfema, odnosno miris koji nastaje kada se miris osuši. To je miris koji ostaje. Budući da svi imamo različite tipove kože, isti parfem može drugačije mirisati na različitim ljudima.
Razumijevanje mirisa: moć aromaterapije i aromakologije
Proučavanje znanosti o mirisima Ljudi ponekad koriste mirise ne samo da bi lijepo mirisali, već i u nadi da će smanjiti stres, dati sebi energiju ili samo podići raspoloženje. Aromaterapija je praksa koja se temelji na ideji da mirisi mogu utjecati na raspoloženje i dobrobit. Tu je i “aromakologija”, istraživanje veze između mirisa i psihologije.
Studija koju je proveo Fond za istraživanje olfaktora u New Yorku zapravo je otkrila smanjenje stresa od 63% kod pacijenata koji su bili podvrgnuti MRI skeniranju kada je miris vanilije upumpavan u zrak oko njih!
Glavne kozmetičke kuće sada slijede nišne tvrtke poput Avede, koja je bila pionir u teoriji aromaterapije. Cliniqueov “Happy”, Shisheidov “Energizing” i “Aromatonic” od Lancômea su u ovoj kategoriji. Miris, više od bilo kojeg drugog osjetila, ima sposobnost živopisnog vraćanja u prošlost.
Znanstvenici to zovu “olfaktivno vezivanje” i vjeruju da je povezano s jedinstvenim načinom na koji je vaš mozak povezan s mirisom. Ostale vrste osjetilnih informacija prenose se kroz talamus prije nego što dospiju u veliki mozak, dok se poruke o mirisima usmjeravaju izravno u područje mozga koje određuje emocije, kreativnost i pamćenje.
Stoga miris može trenutno izazvati osjećaj ili prisjećanje na davno prošli događaj. Naime, studije slučaja su pokazale da studenti koji su tijekom učenja bili izloženi određenim mirisima bolje se sjećaju tijekom ispita ako je prisutan isti miris.
Nošenje istog parfema tijekom učenja kao tijekom ispita zapravo može pomoći. Naravno, ovo nije čudesan odgovor na studentske nevolje studiranja. Najbolji način da dobijete dobru ocjenu je naporan rad. Parfem ima i tamnu stranu. Većina nas je doživjela neugodno iskustvo ulaska u trgovački centar i gotovo da smo se ugušili dugotrajnim mirisima parfema.
Osjetljive osobe svakako mogu razviti alergijske reakcije na sastojke parfema te se mogu pojaviti dermatitis i fotosenzibilizacija (osipi na koži i ožiljci od sunčeve svjetlosti).
No budući da se za izradu parfema koristi toliko mnogo sastojaka i različitih mirisa, a budući da nije potrebno označavanje sastojaka, obično je nemoguće izdvojiti jednog krivca. Odabir mirisa s nižom koncentracijom esencije – kao što je toaletna voda ili kolonjska voda – može pomoći smanjiti preosjetljivost kože.
Miris uspjeha: tržište finih mirisa
Stari Egipćani prvi su iskoristili “sliku u boci”. Njihove posude bile su izrađene od kamena i alabastera i ukrašene kreativnim dizajnom. Danas, kao što svi znamo, ambalaža ima veliki utjecaj na marketing.
Ne samo da je izgled bočice temeljan, nego imidž koji projektira parfem također igra bitnu ulogu u određivanju uspjeha na tržištu. Iako pristupačniji od dizajnerske odjeće, parfem se i dalje smatra šik i senzualnim. Tržište finih mirisa za muškarce i žene vrijedi 400 do 500 milijuna dolara godišnje u Kanadi, au SAD-u se godišnje proda mirisa u vrijednosti od oko 6 milijardi dolara.
Iako mirisi prate društvene valove, a reklame mogu biti vrlo utjecajne, zaista biste trebali odabrati miris koji najviše odgovara vašem ukusu, a možda i osobnosti. Prema nekim dizajnerima mirisa, određene obitelji mirisa označavaju određene tipove osobnosti.
Chanel No. 5 zapravo se reklamira kao najprikladniji za elegantne dame, dok se Opium smatra dizajniranim za strastvene i sanjive žene. Naravno, samo vi možete odlučiti želite li eleganciju ili strast.
Povijest parfema je prepuna klasičnih i ikoničnih mirisa, kako za muškarce tako i za žene. Neki od najboljih muških parfema kroz povijest uključuju:
- Acqua di Gio: Ovaj popularni muški parfem s notama mora i citrusa lansiran je 1996. godine i brzo je postao klasik.
- Fahrenheit: Ovaj drveni muški parfem s notama kože, cedra i jasmina, lansiran 1988. godine, bio je omiljeni miris Marca Jacobsa.
- Aventus: Ovaj popularni muški parfem s voćnim notama i notama drveta lansiran je 2010. godine i brzo je stekao popularnost među slavnima poput Michaela B. Jordana.
S druge strane, neki od najboljih ženskih parfema kroz povijest uključuju:
- Chanel No. 5: Ovaj kultni ženski parfem s cvjetnim i drvenim notama bio je omiljeni miris Marilyn Monroe.
- Shalimar: Ovaj orijentalni ženski parfem s notama vanilije, bergamota i jasmina bio je omiljeni miris Audrey Hepburn.
- Opium: Ovaj orijentalni ženski parfem s notama jasmina, vanilije i cimeta bio je omiljeni miris Madonne.
Budućnost parfemske industrije je puna mogućnosti za stvaranje novih i inovativnih mirisa, koji će zasigurno biti omiljeni među slavnim osobama. Tehnologije poput umjetne inteligencije i strojnog učenja omogućuju razvoj novih i preciznijih načina za stvaranje mirisa, dok su novi materijali i sastojci poput sintetičkih molekula i prirodnih ekstrakata omogućili stvaranje potpuno novih i jedinstvenih mirisnih nota.
