Karijes, jedna od najčešćih bolesti zubi, predstavlja veliki problem za ljude svih dobnih skupina diljem svijeta. Unatoč tome što svi znamo koliko je važno redovito prati zube i voditi brigu o oralnoj higijeni, karijes se i dalje javlja kod gotovo svih ljudi u nekom trenutku života.
Djeca i adolescenti, čiji su zubi još uvijek u razvoju, kao i starije osobe, koje su podložnije smanjenju proizvodnje pljuvačke, posebno su osjetljivi na ovu bolest. U ovom članku ćemo se osvrnuti na uzroke, simptome i načine prevencije karijesa kako bi se što bolje educirali o ovoj važnoj temi.
Šta je karijes?
Karijes je oštećenje zuba koje nastaje kao posljedica djelovanja bakterija na zubnu caklinu. Ova bakterijska infekcija uzrokuje oštećenje zuba koje se postepeno širi ako se ne tretira na vrijeme.
Počinje na površini cakline, a potom prodire u dubinu zubnog tkiva. Bakterija Streptococcus mutans, plak, ugljikohidrati i kiseline su glavni uzročnici karijesa. Plak je bezbojni i ljepljivi sloj koji se formira na površini zuba i koji se sastoji od različitih vrsta bakterija, ostataka hrane i sline.
Bakterije u plaku razgrađuju ugljikohidrate iz ostataka hrane i proizvode kiseline koje oštećuju caklinu zuba. Oštećena caklina postaje ranjiva i osjetljiva na daljnje napade kiselina, što može dovesti do nastanka karijesa i gubitka minerala, uključujući kalcij i fosfor, koji su ključni za zdravlje zuba..
Karijes se najčešće stvara na griznim površinama stražnjih zuba, između zuba i mjestima koja se nedovoljno čiste.
Karijes je vrlo čest problem u današnje vrijeme, a može se pojaviti u bilo kojoj dobi. Postoji nekoliko vrsta karijesa, a neki faktori poput loše oralne higijene, prehrane bogate šećerom i slatkih napitaka mogu povećati rizik od njegovog nastanka.
Vrste karijesa
Postoje tri osnovne vrste karijesa: karijes glatkih površina, karijes jamica i fisura te karijes korijena zuba.
Karijes može zahvatiti tri osnovna područja zuba: glatke površine, jamice i fisure te korijene zuba. Karijes na glatkim površinama razvija se sporo, obično između zubi u dvadesetima, dok se karijes jamica i fisure brže razvija, posebno u adolescenciji.
Karijes korijena zuba često pogađa starije osobe s povlačenjem zubnih desni, što izlaže korijen zuba bakterijama. Liječenje ovisi o stupnju oštećenja, a redovita oralna higijena i pregledi kod stomatologa pomažu u prevenciji i ranoj dijagnozi karijesa.
Zašto i kako nastaje karijes?
Karijes nastaje kada se bakterije koje se prirodno nalaze u ustima hrane šećerima i ostalim ugljikohidratima iz hrane. Bakterije stvaraju kiseline koje razaraju zubnu caklinu i uzrokuju nastanak karijesa.
Što pogoduje nastanku karijesa?
Nekoliko čimbenika pogoduje nastanku karijesa, uključujući lošu oralnu higijenu, često konzumiranje slatkih i kiselih namirnica, nedostatak fluorida u vodi i zubnim pastama, te redovita konzumacija alkoholnih pića i pušenje.
Kako hrana utječe na nastanak karijesa?
Konzumacija hrane bogate šećerima i ostalim ugljikohidratima stvara idealne uvjete za rast bakterija koje uzrokuju karijes. Kiselost hrane također može oštetiti zubnu caklinu i pogodovati razvoju karijesa.
Karijes se najčešće javlja na površinama zuba koje su slabo kalcificirane ili izložene kiselom okolišu, kao što je npr. okoliš s niskim pH vrijednostima (pH ispod 5.5) uzrokovan kiselinom stvorenih bakterija ili kiselim napicima.
Kod djece se često javlja tzv. “dječji karijes” koji je uzrokovan čestim uzimanjem mlijeka ili sokova prije spavanja, dok starije osobe imaju sklonost karijesu zbog uzimanja lijekova koji smanjuju izlučivanje sline i povlačenja gingive, što otkriva površine korijena zuba koje su podložnije karijesu.
Stoga je važno smanjiti unos slatkih i kiselih namirnica, a posebno važno je održavati redovitu oralnu higijenu kako bi se spriječio nastanak karijesa.
Kako spriječiti karijes
Karijes je uobičajeni problem s kojim se suočava većina ljudi.
Karijes je kao nezvan gost – pojavi se neočekivano i često ostavi dugoročne posljedice. Bakterije i plak su njegovi omiljeni gosti, a slatkiši i grickalice samo potiču njegovo razmnožavanje.
Međutim, postoje načini kako ga spriječiti. Održavanje redovite oralne higijene, smanjenje unosa šećera i kiselih namirnica, te upotreba proizvoda bogatih fluoridom mogu pomoći u sprečavanju nastanka karijesa. Također, redoviti stomatološki pregledi i čišćenje zubi mogu otkriti karijes u ranoj fazi i spriječiti ozbiljnije probleme.
Kada se karijes ne liječi na vrijeme, bakterije koje su izazvale infekciju mogu prodrijeti u dublje slojeve zuba i uzrokovati oštećenje zubne pulpe i živca. To može uzrokovati jake bolove, infekcije, upale i čak dovesti do gubitka zuba.
U takvim slučajevima, liječenje može biti dugotrajno i složeno, što je razlog više da se karijes tretira što prije. Redoviti posjeti stomatologu i pravilna oralna higijena ključni su za sprečavanje nastanka karijesa i očuvanje zdravlja zubi.
Kako ćete znati da imate karijes?
Prvi znak karijesa može biti bol ili osjetljivost na određene namirnice ili temperaturu. Također, vidljive tamne mrlje na zubima mogu ukazivati na početni stadij karijesa.
Karijes napada tvrda tkiva zuba, uključujući caklinu i dentin. Kada karijes prodre kroz caklinu i dosegne dentin, može uzrokovati osjetljivost zuba na hladno, toplo, slatko ili kiselo. Ako se karijes ne liječi, može prodrijeti do unutarnjeg dijela zuba, gdje se nalazi meko tkivo i živac.
Tada se javlja bol koja ukazuje na upalu zubne pulpe, odnosno unutarnjeg dijela zuba. U ovom stadiju, često je potrebno liječiti zub čišćenjem kanala ili u najtežim slučajevima, vaditi zub.
Na ove znakove obratite pažnju:
Loš zadah ili okus u ustima mogu ukazivati na prisutnost karijesa. Krvarenje desni i druge znakove bolesti desni također mogu uzrokovati karijes. Oticanje lica može se pojaviti u slučaju da je infekcija uzrokovana karijesom dovela do apscesa. Zubobolja i bol u ustima su česti znakovi karijesa, posebno kada karijes zahvaća dentin i korijen.
Osjetljivost zuba na toplu ili hladnu hranu ili piće može ukazivati
Redoviti stomatološki pregledi mogu pomoći u otkrivanju karijesa prije nego što postanu bolni.
Kako se karijes može odstraniti?
Kada se pojavi karijes, prvo liječenje uključuje odstranjivanje zahvaćenog dijela zuba brušenjem, a potom ispunjavanje nastale šupljine. Ako je karijes vrlo dubok, može se ostaviti privremeni ispun, koji će spriječiti otvaranje pulpe, a potom se provodi liječenje korijenskog kanala.
Za ispune okluzivnih površina stražnjih zuba, koji podnose glavno opterećenje pri žvakanju, koriste se čvrsti materijali, poput srebrnog amalgama. Premda je jeftin i traje u prosjeku 14 godina, mnogi amalgamski ispuni traju i preko 40 godina.
Međutim, zbog izgleda, neki pacijenti preferiraju kompozitne materijale, no oni su manje izdržljivi i skloni recidivnom karijesu. Također, novi porculanski ili keramički ispuni su slični caklini, ali dugoročni učinci još nisu poznati. U slučaju dubokog karijesa, može biti potrebna endodoncija (liječenje korijenskih kanala) ili ekstrakcija zuba.
Koje su mogućnosti sanacije zuba osim plombe?
Uz standardnu plombu, moguće je koristiti i različite vrste nadomjestaka poput inleja, onleja, overlaya i ljuskica. Također, moguće je koristiti dentalne implantate za zamjenu potpuno izgubljenih zuba.
Posljedice karijesa kojih nismo svjesni
Osim boli i osjetljivosti, karijesi mogu dovesti do ozbiljnih problema poput infekcija i apscesa, koji mogu zahtijevati endodonciju ili čak ekstrakciju zuba. Osim toga, nepravilno tretiran karijes može dovesti do gubitka zuba i problema s žvakanjem hrane, govorom i izgledom zuba. Stoga je važno redovito posjećivati stomatologa i tretirati karijes što je prije moguće.
Prevencija karijesa
Evo nekoliko jednostavnih savjeta za sprečavanje karijesa:
- Redovita oralna higijena, zdrava prehrana i pregledi kod stomatologa su ključni za očuvanje zdravlja zubi.
- Koristite zubnu četkicu i interdentalne četkice ili konac za zube najmanje dva puta dnevno i smanjite unos rafiniranih šećera.
- Žvakanje čvrstih namirnica, poput mrkve i luka, pomaže u smanjenju kiselosti u ustima i neutralizira djelovanje bakterija. Ne zaboravite, jaka zubna caklina je ključna za zdrave zube!
- Jedite hranu bogatu bjelančevinama, vitaminima i mineralima te integralne žitarice.
- Izbjegavajte hranu koja se lijepi za zube i jedite više voća i povrća.
- Pubertet je rizično razdoblje za karijes zbog niže razine pH sline, što zahtijeva češće kontrole stomatologa i uporabu gelova i zubnih pasta s dodatkom fluora.
- Starije osobe imaju češće probleme s karijesom korijena zuba zbog povlačenja gingive. Redoviti godišnji posjeti stomatologu mogu pomoći u otkrivanju i sprječavanju problema te uputiti pacijente o korištenju zubne svile, interdentalnih četkica i odabiru prave četkice. Nadomještanje izgubljenih zuba protezom, krunom ili mostom pomaže u održavanju normalne funkcije žvakanja i olakšava čišćenje zuba.
- Zaštita od karijesa počinje s razvojem mliječnih zubi i traje do izrastanja zadnjeg zuba.
- Pravilna prehrana tijekom trudnoće pomaže u razvoju kvalitetnije i otpornije zubne cakline kod djeteta.
- Prvu četkicu treba kupiti s izrastanjem prvih zubića.
- Dudice i bočice ne bi trebale biti sredstvo za uspavljivanje, a žeđ se tijekom noći treba utažiti vodom.
Sjetite se, pravilna briga o zubima od najranije dobi je ključna za zdrav osmijeh!
