Srebro: Fascinantne činjenice i nepoznati detalji o ovom plemenitom metalu

Srebro (Ag atomskog rednog broja 47 i atomske mase 107,8682) je plemeniti metal koji se koristi u raznim industrijama i ima važnu ulogu u čovječanstvu. Ovaj bijeli prijelazni metal karakterizira visoka električna i toplinska provodljivost, zbog čega se često koristi u elektronici i energetici.

Srebro se često nalazi u obliku legura s drugim metalima, kao što je zlato, te se koristi u izradi nakita i srebrnog pribora. Također se može pronaći u mineralima kao što su argentit i klorargit, te u svom čistom obliku kao prirodno srebro.

Proizvodnja srebra uglavnom dolazi kao nusproizvod rafiniranja drugih metala poput cinka, olova, bakra ili zlata. Srebro ima važnu ulogu u industriji i ima široku primjenu u različitim područjima.

Srebro je metal koji je nešto tvrđi od zlata, ali i dalje vrlo savitljiv. Srebro se može pronaći na svim kontinentima, a neke od najvećih proizvođača srebra su Meksiko, Kanada, Peru, Kina, Bolivija, Poljska i Australija.

U 2010. godini, Peru je bio najveći proizvođač srebra s udjelom od 18% ukupne svjetske proizvodnje, slijede ga Meksiko s 16% i Kina s 14%. Srebro je važan metal koji se koristi u raznim industrijama i ima široku primjenu u proizvodnji različitih predmeta i materijala.

Cijene Srebra uživo

Izdvajanje srebra

Izrada srebra je proces koji uključuje nekoliko koraka kako bi se iz sirovog materijala dobio konačni proizvod.

Procesi pri izdvajanju srebra

Rudarstvo: Prvi korak je vađenje srebra iz srebrnih ruda. Ovo se može obavljati na različite načine, uključujući kopanje i bušenje rudnika.

Drobljenje i mljevenje: Nakon vađenja, ruda se drobi i melje u sitne čestice kako bi se oslobodilo srebro i druge minerale.

Flotacija: Sljedeći korak je flotacija, proces u kojem se ruda miješa s hemijskim supstancama kako bi se odvojila srebrna mineralna zrna od ostalih materijala. Ova tehnika se često koristi u rudnicima s kompleksnom mineralnom strukturom.

Leaching: Nakon flotacije, ruda se podvrgava procesu leachinga, gdje se koriste hemijske supstance i tehnike kako bi se rastopili srebrni minerali i odvojili od ostatka materijala.

Ruda se drobi i dodaje kreč kako bi se stvorila alkalna sredina. Nakon toga, ruda se slaže na nepropusne podloge, a rastvor vode i natrijum cijanida se dodaje u rudu. Srebro se potom obnavlja kroz Merril-Crowe precipitaciju koristeći cink prašinu. Nakon filtriranja, srebro se topi u poluge. Ovaj proces omogućuje efikasnu ekstrakciju srebra iz rude uz primjenu odgovarajućih tehnika i opreme.

Rafinacija: Nakon što se srebro izdvoji iz ruda, slijedi proces rafiniranja kako bi se postigla visoka čistoća srebra. To uključuje topljenje srebra i odstranjivanje nečistoća i primesa.

Oblikovanje: Konačni korak je oblikovanje srebra u različite oblike i proizvode. To može uključivati ljevanje, valjanje ili kovanje, ovisno o željenom obliku i namjeni.

Izrada srebra zahtijeva stručnost i pažljivo izvođenje svakog koraka kako bi se postigla visoka kvaliteta i čistoća proizvoda. Procesi se mogu razlikovati ovisno o vrsti ruda i tehnikama koje se koriste, ali svaki korak je bitan za dobivanje srebra visoke kvalitete i primjene u različitim industrijama.

Kako odrediti čistoću srebra?

Čistoća srebra se određuje prema finoći, koja se označava milesimalnim sistemom. Najviša čistoća srebra je 99,99%, što se označava kao finoća 999. Sterling srebro, koje se najčešće koristi u srebrnom nakitu, ima finoću 925, što znači da sadrži 92,5% srebra i 7,5% bakra.

Kada je riječ o srebrnim polugama i kovanicama, one su obično izrađene od srebra najmanje finoće 999. Ovo se naziva srebro investicionog kvaliteta i prihvaćeno je kao finansijska imovina na vodećim berzama. Srebrne poluge i kovanice visoke čistoće mogu se trgovati kao investicija od strane vlada, banaka i pojedinačnih investitora.

Važno je napomenuti da srebrni nakit često sadrži druge metale kao leguru kako bi se pojačala čvrstoća i otpornost na oštećenja. Zbog toga vrijednost srebrnog nakita uglavnom proizlazi iz umjetničke vrijednosti i stručnosti izrade, a ne iz samog sadržaja srebra. S druge strane, srebrne poluge i kovanice su vrijedne zbog svoje težine i visoke čistoće srebra, što ih čini atraktivnim kao investiciju.

Također treba napomenuti da numizmatički novčići imaju svoju vrijednost temeljenu na rijetkosti, istorijskom značaju i estetskoj vrijednosti, a ne samo na sadržaju srebra. Ovi predmeti mogu imati nižu finoću od 999 i njihova vrijednost je često određena kolekcionarskim tržištem.

Ukratko, čistoća srebra se označava finoćom, a srebrne poluge i kovanice visoke čistoće 999 su prihvaćene kao finansijska imovina. Srebrni nakit često sadrži druge metale i njegova vrijednost je više umjetničke prirode.

Upotreba srebra

Srebro je igralo važnu ulogu u istoriji kao valuta. Koristilo se u leguri sa zlatom za proizvodnju novca još od drevnih vremena. Mnogi narodi su koristili čisto srebro kao osnovnu jedinicu novčane vrijednosti. Naziv funte sterlinga potiče od trojske funte sterling srebra.

Međutim, otkriće velikih nalazišta srebra u Americi dovelo je do pada njegove vrijednosti, a većina zemalja je prešla na zlatni standard. Ipak, neke zemlje, kao što je Kanada, još uvijek izdaju srebrne poluge kao oblik novca.

Srebreni nakit

Tradicionalno se koristi u izradi nakita i srebrnog posuđa, pri čemu se često koristi legura sterling srebra. koja sadrži 92,5% srebra i 7,5% drugih metala, najčešće bakra. Ova kombinacija omogućava da srebro bude dovoljno čvrsto za izradu predmeta, dok istovremeno zadržava sjaj i ljepotu srebrnog metala. Nakit od sterling srebra često se prekriva tankim slojem čistog srebra kako bi se postigla visoka sjajnost i zaštita od oksidacije.

Elektronika i fotografija

Također se koristi u industriji elektronike, gdje se srebro koristi zbog svoje visoke provodljivosti. Primjeri elektroničkih uređaja koji koriste srebro su radio frekvencijski konektori, štampana kola, RFID antene i kompjuterske tastature.

Srebro se također koristi u industriji fotografije, posebno u prošlosti kada se srebrni nitrat i srebrni halogenidi koristili u fotografskim materijalima. Također se koristi u malim baterijama zbog svoje sposobnosti pružanja dugog vijeka trajanja i visokog omjera energije i težine.

Optika

Srebro se često koristi u optici za izradu visoko reflektirajućih površina, posebno u ogledalima. Kada je potrebna vrhunska reflektivnost, sloj srebra se nanosi na staklo kako bi stvorio efikasno ogledalo.

Debljina sloja srebra može se kontrolirati kako bi se postigla određena propusnost svjetlosti. Iako su uobičajeni retrovizori presvučeni aluminijumom, srebro se koristi za reflektirajuće premaze solarnih reflektora. Srebrni premazi pružaju visoku reflektivnost i efikasno upravljaju svjetlošću u optičkim uređajima.

Trgovanje srebrom

U Europi, trgovanje srebrom se obično odvija na berzama poput London Bullion Market Association (LBMA) i Euronext. LBMA je najpoznatija svjetska berza za trgovanje srebrom i zlatom. Na LBMA se trguje fizičkim srebrom, uključujući barove i novčiće, kao i derivatima koji se temelje na cijeni srebra.

Euronext je jedna od najvećih berzi u Europi i također nudi platformu za trgovanje srebrom putem terminskih ugovora i opcija. Trgovci i investitori mogu sudjelovati u trgovanju srebrom na ovim berzama kako bi iskoristili promjene cijene i ostvarili profit.

Trgovanje srebrom burza

Srebrne poluge

Srebrne poluge su fizički oblik investiranja u srebro. One se kovaju širom svijeta i predstavljaju popularan način za očuvanje vrijednosti i diverzifikaciju investicija. Srebro se smatra plemenitim metalom i ima visoku cijenu. Kupovina srebrnih poluga omogućava ulagačima da posjeduju fizičko srebro koje se može lako kupiti, prodati i čuvati. Osim što predstavljaju investiciju, srebrne poluge imaju i industrijsku upotrebu, posebno u elektronici, fotografiji i drugim tehnološkim industrijama.

S obzirom na rastuću potražnju za srebrom i ograničenu ponudu, srebrne poluge mogu pružiti potencijalno atraktivne povrate za investitore. Kupovina srebrnih poluga je jedan od načina da se uđe u svijet investiranja u plemenite metale i iskoristi dugoročne prednosti srebra kao vrijedne imovine.

Kako se prave srebrene poluge

Proizvodnja srebrnih poluga uključuje nekoliko koraka. Najčešće korišćeni metodi su livenje (izlivanje) i kovanje (presovanje).

Livenje srebrnih poluga obuhvata topljenje srebra u tečno stanje, a zatim ulijevanje u kalupe koji su oblikovani prema željenom obliku i veličini poluge. Kada se srebro ohladi i stvrdne, izlazi iz kalupa kao srebrna poluga. Livenje poluga daje im grublji, mat završetak i svaka poluga može imati malo drugačiji izgled.

Kovanje srebrnih poluga podrazumijeva oblikovanje srebrnih praznina ili komada metala pomoću strojeva za prešanje ili štancanje. Srebrne praznine se stavljaju u kalup sa željenim dizajnom i pod visokim pritiskom se oblikuju u poluge. Kovanje poluga daje im glatki i sjajni završetak sa preciznim detaljima.

Osim livenja i kovanja, postoje i druge metode proizvodnje srebrnih poluga, poput ekstrudiranja srebra, gdje se srebro zagrijava i gura kroz prostor kako bi se dobila željena dužina i oblik. Nakon toga se srebro reže na manje veličine i eventualno štancuje.

Izbor između livenih i kovanih poluga zavisi od preferencija investitora i troškova proizvodnje. Livenje se često koristi za veće poluge, dok se kovanje koristi za manje poluge. Oba metoda imaju svoje prednosti i ljepotu, a krajnji izbor će zavisiti o ukusu i preferencijama investitora.

Kako izmjeriti težinu srebrnih poluga?

Da biste izmjerili težinu srebrnih poluga, koristite mjernu jedinicu poznatu kao troj unca (troy ounce). Troj unca je posebna mjerna jedinica koja se koristi za mjerenje plemenitih metala poput srebra, zlata, platine i paladija.

Jedna troj unca ekvivalentna je 31,1035 grama. Ova mjerna jedinica koristi se u trgovini plemenitim metalima širom svijeta. Kada kupujete ili prodajete srebrne poluge, njihova težina će biti izražena u troj unci.

Važno je napomenuti da troj unca nije isto što i obična unca (avoirdupois unca), koja se koristi za mjerenje ostalih roba poput hrane i svakodnevnih predmeta. Obična unca ekvivalentna je 28,35 grama.

Kako biste izmjerili težinu srebrnih poluga, koristite preciznu vagu koja je kalibrirana za mjerenje troj unci. Postavite polugu na vagu i očitajte težinu u troj unci.

Mjerenje težine srebrnih poluga u troj uncima je standardna praksa u trgovini plemenitim metalima i omogućava konzistentno i jednostavno određivanje vrijednosti srebra.

Vrste srebrenih poluga

U Europi, dostupne su različite vrste srebrnih poluga koje se mogu kupiti kao oblik investicije. Evo nekoliko primjera:

1. Šipke od jedne unce: Ove poluge imaju dimenzije slične keksu i sadrže 31,07 grama srebra. One su kompaktne i lako prenosive.
2. Šipke od deset unci: Ove poluge sadrže 310,7 grama čistog srebra. Dužine su otprilike dužine olovke po dijagonali.
3. Šipke od jednog kilograma: Ove poluge imaju težinu od 1.000 grama srebra i otprilike su veličine cigle.
4. Šipke od 100 unci: Ove poluge sadrže 3,107 kg čistog srebra. One su veće od prethodnih poluga i često su vrlo popularne među investitorima.
5. Šipke od 1000 unci: Ove su poluge također poznate i sadrže 31,07 kg srebra. One su najveće i najteže srebrne poluge koje se često koriste za veće investicije.

Važno je napomenuti da su dimenzije i težina srebrnih poluga samo neki od faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odabira. Također je važno provjeriti ugled i autentičnost proizvođača srebrnih poluga prije nego što se odlučite na kupovinu.

Srebrene kovanice

U Europi postoji širok izbor srebrnih kovanica koje se mogu kupiti kao investicija ili kolekcionarski predmeti. Evo nekoliko primjera popularnih srebrnih kovanica u Europi:

1. Bečka filharmonija: Srebrna kovanica Bečke filharmonije, koja ima motiv orkestra Bečke filharmonije na licu, vrlo je popularna među investitorima u srebro.
2. Britannia: Britannia je srebrna kovanica koja se kuje u Velikoj Britaniji. Na njenom licu nalazi se prikaz legendarne figuralne personifikacije Britanije.
3. Maple Leaf: Kanadska srebrna kovanica Maple Leaf vrlo je popularna zbog svog preciznog dizajna javorovog lista na licu kovanice.
4. Philharmoniker: Austrijska srebrna kovanica Philharmoniker ima motiv muzičkih instrumenata Bečke filharmonije na licu.
5. Noah’s Ark: Srebrna kovanica Noah’s Ark dolazi iz Armenije i ima motiv Biblijske priče o Noi i njegovoj arki.

Ovo su samo neke od mnogih srebrnih kovanica dostupnih u Europi. Važno je napomenuti da svaka zemlja može imati vlastite srebrne kovanice koje izdaje njihova kovnica ili centralna banka. Izbor kovanica može varirati ovisno o dostupnosti na tržištu i interesu investitora ili kolekcionara.

Srebrene kovanice ili srebrene poluge

Izbor srebrnih poluga umjesto srebrnih kovanica može imati nekoliko prednosti za investitore:

1. Niže premije: Srebrne poluge obično imaju niže premije u odnosu na kovanice. To je zbog činjenice da je izrada poluga jednostavnija i ne uključuje dodatne troškove vezane uz oblikovanje i dizajn kovanica. Kupovinom poluga možete platiti manje premije i dobiti veću količinu srebra za svoj uloženi novac.
2. Ako želite brzo povećati količinu srebra koju posjedujete, poluge su praktičnija opcija.
3. Lakša prodaja u kriznim vremenima: U vremenima ekonomskih kriza ili nestabilnosti, investitori često žele brzo prodati svoje plemenite metale kako bi iskoristili njihovu likvidnost i zaštitili svoje bogatstvo. S obzirom na to da su srebrne poluge standardizirane i široko prihvaćene, moguće ih je lakše i brže prodati na tržištu nego specifične kovanice.
4. Ekonomično skladištenje: Budući da srebrne poluge zauzimaju manje prostora u odnosu na kovanice slične vrijednosti, skladištenje poluga može biti ekonomičnija opcija. Možete smanjiti troškove skladištenja jer će vam trebati manje prostora ili manji sef za pohranu vašeg srebra.

Važno je napomenuti da i srebrne poluge i kovanice imaju svoje prednosti i da izbor između njih ovisi o vašim specifičnim potrebama, preferencijama i ciljevima ulaganja. Trebali biste pažljivo razmotriti svoje okolnosti prije donošenja odluke.

PDV (porez na dodanu vrijednost) na investicijsko srebro može biti važan faktor. Dok je investicijsko zlato oslobođeno PDV-a na razini EU, ostali plemeniti metali, uključujući srebro, obično podliježu PDV-u pri kupovini poluga i kovanica.

To znači da investitori koji kupuju investicijsko srebro mogu biti podložni dodatnom trošku PDV-a. Međutim, postoji nada da bi se u budućnosti mogao ukinuti PDV na srebro u EU, što bi moglo rezultirati porastom cijene srebra jer bi se smanjila fiskalna prepreka za ulagače.

Razlika između običnog srebra i investicijskog srebra

Razlika između običnog srebra i investicijskog srebra leži u svrsi i kategorizaciji tih srebrnih proizvoda.

1. Obično srebro: Obično srebro odnosi se na nerafinirani industrijski metal ili srebrni nakit koji nije namijenjen specifično za investicijske svrhe. To može biti srebro u obliku rude ili nerazrađenih komada, kao i nakit koji ima estetsku ili modnu vrijednost. Cijena običnog srebra obično ne prati cijene na svjetskom tržištu srebra, a prodaja običnog srebra može biti manje likvidna i ne donosi uvijek povrat ulaganja.
2. Investicijsko srebro: Investicijsko srebro je srebro koje je dizajnirano i proizvedeno specifično za ulaganje. To su uglavnom srebrne poluge i kovanice koje imaju visoku čistoću srebra, obično 99,9% čistoće. Investicijsko srebro prati cijene na svjetskom tržištu srebra i prodaje se po bliskim cijenama burze. Ova vrsta srebra omogućuje ulagačima da steknu izloženost srebru kao plemenitom metalu i profitiraju od njegovog rasta cijene.

PDV (porez na dodanu vrijednost) na investicijsko srebro može biti važan faktor. Dok je investicijsko zlato oslobođeno PDV-a na razini EU, ostali plemeniti metali, uključujući srebro, obično podliježu PDV-u pri kupovini poluga i kovanica.

To znači da investitori koji kupuju investicijsko srebro mogu biti podložni dodatnom trošku PDV-a. Međutim, postoji nada da bi se u budućnosti mogao ukinuti PDV na srebro u EU, što bi moglo rezultirati porastom cijene srebra jer bi se smanjila fiskalna prepreka za ulagače.

10 zanimljivosti o srebru: Od ljekovitih svojstava do magičnih mitova

1. Srebro je bilo najpopularnije sredstvo plaćanja u prošlosti. Prije nego što su papirnati novac i kovanice od drugih metala postali dominantni, srebrni novac je bio široko prihvaćen i korišten u različitim civilizacijama kao sredstvo razmjene.
2. Srebro se koristilo u tradicionalnoj medicini i alternativnim terapijama. Vjerovalo se da ima ljekovita svojstva i može se koristiti za liječenje različitih bolesti, kao što su artritis, infekcije i probavni problemi.
3. Srebrne su niti koristili drevni Egipćani za umatanje mumija kako bi spriječili truljenje tijela.
4. Srebrne su nitne koristili stari Rimljani kako bi očistili i dezinficirali vodu.
5. Postoje mnoge legende i mitovi povezani s magičnim svojstvima srebra. Vjerovalo se da srebro ima zaštitnu moć od zlih duhova, vračeva i bolesti.
6. Srebrne poluge često se koriste kao sredstvo zaštite od inflacije i nestabilnosti na financijskim tržištima. Investitori se okreću srebru kao sigurnoj investiciji u vrijeme ekonomskih kriza.
7. U nekim kulturama, srebrni nakit se nosi kao talisman za zaštitu od zlih sila i privlačenje sreće i prosperiteta.
8. Srebrni predmeti, poput srebrnih posuda i pribora za jelo, koristili su se u prošlosti zbog svojih antibakterijskih svojstava. Srebro je poznato po svojoj sposobnosti da ubija bakterije i sprečava njihov rast.
9. Postoji velika potražnja za recikliranjem srebra zbog njegove vrijednosti i ograničene opskrbe. Recikliranje srebra pomaže u očuvanju prirodnih resursa i smanjenju ekološkog utjecaja rudarstva.
10. Srebro je najbolji prirodni provodnik električne energije među svim elementima.
11. Srebrni ioni imaju antimikrobna svojstva i koriste se u medicini za dezinfekciju rana i sprječavanje infekcija.
12. Srebro se koristi u proizvodnji ogledala zbog svoje visoke reflektivnosti.
13. Srebro je element s najvećom termičkom i električnom provodljivošću među svim metalnim elementima.
14. Srebro ima izuzetno visoku reflektivnost za vidljivu svjetlost, što ga čini važnim u optičkim i laserskim aplikacijama.
15. Srebro se često koristi u fotografiji kao sastojak filma i papira za razvoj fotografija.
16. Velika količina srebra koristi se u elektronici za izradu mikročipova, telefona, računalnih komponenti i drugih uređaja.
17. Srebrni sulfid, poznat kao mineral argentit, jedan je od glavnih ruda srebra koje se koriste za ekstrakciju metala.
18. Srebrna vlakna se koriste u proizvodnji antibakterijskih tkanina koje se koriste u sportskoj odjeći i medicinskim aplikacijama.
19. Srebrne nitrate se koriste u ogledalima za reflektivni premaz.
20. Srebrni predmeti mogu promijeniti boju tijekom vremena zbog oksidacije, što je nama poznato kao patina.

Srebro ima bogatu povijest, zanimljiva svojstva i široku primjenu. Iako može biti poznato kao plemeniti metal, ima mnogo aspekata koji su manje poznati, ali svakako zanimljivi.

Srebro je više od samo metala – ima široku primjenu u industriji, tehnologiji, medicini i umjetnosti te je i dalje vrlo cijenjeno zbog svojih jedinstvenih svojstava.