Kada je u pitanju održavanje vaših stabala, jedna od najvažnijih mjera je orezivanje (rezidba). Ova tehnika se primjenjuje već od samog početka, kada se sade sadnice, a nastavlja se i tokom rasta stabla. Pravilna rezidba ima za cilj formiranje željenog uzgojnog oblika, reguliranje rasta i rodnosti, kao i održavanje zdravlja stabla.
Ova mjera uključuje precizno odstranjivanje određenih dijelova voćke, poput grančica i izraslina, kako bi se osigurala pravilna raspodjela hranjivih tvari i vode, te omogućio dobar protok svjetlosti i zraka kroz voćku.
Osim toga, rezidba pomaže u suzbijanju bolesti i štetnika, te omogućuje obilniji urod. Stoga, ako želite imati zdrava stabla i uživati u obilnom urodu voća, čitajte dalje i saznajte kako pravilno orezivati voćke.
Kad i kako orezivati voćke?
Kada je u pitanju orezivanje voćaka, ne postoji univerzalno pravilo koje bi se primjenjivalo za sve vrste voća. Svaka vrsta ima svoj specifičan uzgojni oblik, način rasta i rodnosti, stoga je potrebno poznavati svaku vrstu kako bi se orezivanje obavilo na pravi način. Osim toga, postoji i vrijeme kada je potrebno orezivati, a to također ovisi o vrsti voća.
Kostičavo voće, poput šljiva, bresaka i nektarina, najbolje je orezivati u kasnu jesen ili rano proljeće, kako bi se izbjegle štete uzrokovane smrzavanjem. Lupinasto voće, poput oraha i lijeske, orezuje se nakon odbacivanja lišća, kako bi se osigurala nesmetana cvatnja.
Za bobičasto voće, poput borovnica, malina i kupina, potrebno je posebno istražiti koji je najbolji način orezivanja za svaku vrstu, kako bi se osigurao najbolji mogući urod. U konačnici, pravilna orezivanje je neophodna kako bi se održala ravnoteža između rasta i rodnosti, te osigurao zdrav i kvalitetan urod voća.
Zimsko orezivanje voćaka je važna operacija koja se obavlja kako bi se osigurao zdrav i kvalitetan rast voćaka te poboljšao prinos. Međutim, potrebno je biti pažljiv i ne pretjerivati s orezivanjem, posebno u slučaju kada se očekuje hladna zima, jer postoji rizik od smrzavanja rodnih pupoljaka i grana.
Stoga se preporučuje da se zimsko orezivanje obavlja krajem veljače ili tijekom ožujka, prije kretanja vegetacije. Tada možemo bolje procijeniti koji su dijelovi stabla smrzli i prilagoditi orezivanje u skladu s tim.
Kada je u pitanju orezivanje, važno je ukloniti sve vodopije, odnosno vertikalne grane koje nemaju potencijal za formiranje rodnih pupoljaka. Te grane su često snažne i oduzimaju hranu i vodu, što umanjuje rodni potencijal stabla.
Također, potrebno je ukloniti grane koje se preklapaju ili rastu prema unutra, jer će dovesti do zagušenosti i smanjenja protoka svjetla i zraka kroz krošnju. Pravilno orezivanje omogućava stvaranje optimalnog uzgojnog oblika i održava ravnotežu između rasta i rodnosti, što osigurava zdrav i kvalitetan urod voća.
Raznolikost grančica i kitica kod rezidbe voćaka za optimalan rast i bogati urod
Rezidba voćaka nije jednostavan posao – potrebno je poznavati različite vrste grančica i kitica koje se razvijaju na stablima kako bi se postigao optimalan rast i razvoj biljke.
Ljetorasti su grančice koje nose cvjetove uzduž cijele svoje duljine, a kitičasti štrljak ili svibanjska kitica predstavlja kiticu od 6-7 cvjetnih pupova koja može donositi plodove čak 40 godina!
Štrljak je kratak izbojak koji može razviti cvjetni ili mješoviti pup, dok stapka predstavlja reduciranu rast koju je potrebno prorijediti kako bi se spriječila pretjerana rodnost. Upoznavanje s ovom raznolikošću grančica i kitica omogućit će vam da izvedete rezidbu koja će osigurati optimalan rast i bogati urod vaših voćaka.
Kako pravilno orezivati voćke?
Kako bi se osigurao uspješan i zdrav rezultat prilikom orezivanja voćaka, potrebno je imati adekvatan alat. To uključuje male voćarske škare, teleskopske škare, voćarsku pilu, ali i drugi pribor poput voska za oštećenja na stablu te ljestve za rad s velikim krošnjama. Kada koristite alat, važno je redovito ga čistiti i dezinficirati kako bi se spriječilo prenošenje bolesti s jedne biljke na drugu. To je posebno važno kada radite u različitim voćnjacima, jer možete prenijeti bolesti s potencijalno zaraženih biljaka na one koje su zdrave.
Stoga je važno prije samog ulaska u voćnjak provjeriti jesu li alati čisti i dezinficirani, a nakon završetka rada, temeljito ih očistiti i dezinficirati kako bi se spriječile eventualne infekcije. Redovito održavanje alata ne samo da će osigurati zdrav i kvalitetan rast voćaka, već će i spriječiti širenje bolesti i infekcija koje mogu naštetiti vašim biljkama. Stoga, ako želite zdrave i obilne urode voća, pobrinite se da vaš alat bude uvijek čist i dezinficiran.
Prilikom orezivanja voćaka, važno je imati također oštar i kvalitetan alat kako bi se izbjeglo lomljenje grana. Uz to, prije svake rezidbe potrebno je dezinficirati alat kako bi se spriječilo širenje različitih uzročnika bolesti s jednog stabla na drugo. To se posebno odnosi na virusne i bakterijske zaraze koje se lako mogu prenijeti putem nečistog i ne dezinficiranog alata.
Dezinfekciju alata možemo obaviti jednostavno i brzo pomoću alkohola ili upaljača. Dovoljno je da plamenom upaljača prijeđemo preko oštrica ili da oštrice prebrišemo alkoholom. Na taj način ćemo uništiti sve potencijalno štetne mikroorganizme i osigurati zdrav rast voćaka.
Stoga, ako želite postići uspješnu i zdravu rezidbu voćaka, pobrinite se da vaš alat bude uvijek čist i dezinficiran. Na taj način ćete spriječiti ne samo širenje bolesti, već i oštećenje voćaka koje može uzrokovati nepravilno održavanje i uporaba nekvalitetnog alata.
Kada je najbolje vrijeme za rezidbu voćaka?
Orezivanje voćki u pravom vremenu može biti ključno za povećanje rodnosti i općenito zdravlja stabla. Međutim, važno je uzeti u obzir ne samo starost i stanje stabla, već i druge faktore koji mogu utjecati na optimalno vrijeme za rezidbu.
Ukoliko želite potaknuti brži rast vašeg voćnjaka, orezivanje treba obaviti u kasnu zimu. To će stimulirati snažniji rast stabla, što je osobito korisno za mlade voćke.
Ako primijetite da su krošnje postale preguste i previsoke, te da ne možete lako obaviti berbu, vrijeme je za rezidbu u rano proljeće.
No, postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir pri odabiru najboljeg vremena za orezivanje voćki. Ako je stablo bolesno, rezidbu treba obaviti što je prije moguće kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. Ako stablo daje puno nekvalitetnog voća, rezidba u pravom trenutku može pomoći u poboljšanju kvalitete i kvantitete prinosa.
Sve u svemu, potrebno je pažljivo razmotriti različite faktore pri odabiru pravog vremena za orezivanje voćki kako bi se postigao najbolji mogući rezultat.
Rezidba voćaka u proljeće – kada je pravo vrijeme i koje su prednosti i nedostaci
Prednosti orezivanja voćaka u proljeće:
- Mogućnost prepoznavanja i uklanjanja oštećenih grana koje nisu preživele zimu.
- Orezivanje u proljeće omogućuje vam da oblikujete krošnju vaših voćaka i da ih učinite kompaktnijima.
- Može pomoći u sprečavanju širenja bolesti i štetočina, budući da se možete fokusirati na oštećene dijelove stabla.
- Uklanjanjem izbojaka koji rastu prema unutra, možete poboljšati cirkulaciju vazduha u krošnji i omogućiti veću sunčanost plodova, što može dovesti do bolje kvalitete voća.
Mane orezivanja voćaka u proljeće:
- Orezaće se većina prolećnih cvetova, što će uticati na broj plodova u sezoni.
- Ako se ne uradi pravilno, može dovesti do prevelikog uklanjanja zdravih grana i izbojaka, što će smanjiti potencijalnu količinu plodova.
- Orezaće se izbojci koji su počeli da rastu i razvijaju se, što može oštetiti drvo i smanjiti rodnu sposobnost.
- Uklanjanje previše zelenih dijelova stabla u ovom periodu može smanjiti ukupnu energiju koju drvo može da proizvede i sačuva za kasnije korišćenje.
Što učiniti s granama nakon rezidbe
Nakon što obavite rezidbu oboljelih biljaka, važno je ukloniti sve odrezane grane i ostale ostatke kako ne bi utjecali na zdravlje ostalih biljaka u voćnjaku. Međutim, to ne znači da morate baciti te grane ili ostatke u smeće. Umjesto toga, postoji nekoliko načina na koje možete iskoristiti odrezane grane u vašem vrtu.
Ako imate mogućnost malčiranja, možete malčirati odrezane grane u samom voćnjaku i na taj način vratiti dio organske mase u tlo. Ovo će pomoći u poboljšanju tla i osigurati dodatnu hranjivu vrijednost za vaše biljke. Također, ako sami slažete kompost, možete sasjeckati grane i koristiti ih prilikom slaganja kompostne hrpe. Grane će se razgraditi s vremenom i dodati hranjive tvari vašem kompostu.
Ako planirate uzdignute gredice u svom vrtu, odrezane grane možete staviti na dno okvira. Na njih slažite ostale slojeve potrebne za formiranje kreveta, poput organskog otpada, komposta i zemlje. Ovaj sloj će služiti kao prirodni filter, pomoći u održavanju vlažnosti i dodati hranjive tvari u vaše biljke.
Stoga, umjesto da odrežene grane bacite u smeće, razmislite o tome kako ih možete iskoristiti u vašem vrtu. Na taj način ćete smanjiti količinu otpada, poboljšati zdravlje tla i pružiti hranjive tvari vašim biljkama.
Svrha i važnost krečenja stabala
Krečenje stabala voća ima važnu svrhu koja se odnosi na zaštitu stabla od kasnih proljetnih mrazeva. Bijela površina koja se stvara krečenjem omogućuje refleksiju svjetlosti i sprječava naglo zagrijavanje kore, čime se smanjuje šansa za oštećenja uzrokovana mrazom.
Osim toga, krečenje stabala može imati fungicidnu ulogu, jer kreč djeluje kao repelent za neke štetne organizme.
Također, može služiti i kao zaštita od životinja koje mogu nanijeti štetu kori stabla. Važno je napomenuti da krečnjak sadrži određene komponente koje treba uzeti u obzir prilikom korištenja, te da se krečenje voćaka treba provoditi u pravom trenutku kako bi se postigla najveća učinkovitost.
Voćke se kreče zbog prirodnih procesa koji se događaju unutar stabla i oko njega. Ovi procesi uključuju rast novih izdanaka i grana, otvaranje i zatvaranje pupoljaka, cvjetanje i formiranje plodova.
Rast novih izdanaka i grana je prirodni proces koji se događa tokom vegetacijske sezone. Biljke rastu kako bi došle do više svjetlosti i prostora za disanje i apsorpciju hranjivih materija iz tla.
Otvaranje i zatvaranje pupoljaka je također prirodni proces koji se događa u skladu sa sezonom i klimatskim uvjetima. Pupoljci se otvaraju kako bi se formirale nove grane i listovi, dok se zatvaraju kako bi se zaštitili od hladnoće i mraza.
Cvjetanje i formiranje plodova također su prirodni procesi koji se događaju u skladu sa sezonom i klimatskim uvjetima. Cvjetovi se otvaraju kako bi privukli oprašivače i omogućili formiranje plodova koji će zatim rasti i sazrijevati.
Ukratko, voćke se kreću kako bi se prilagodile okolini i iskoristile sve resurse koji su im dostupni za rast i razvoj.
Kalemljenje voća
Kalemljenje voćaka je važan proces u uzgoju voćnjaka, a vrijeme i uvjeti za kalemljenje igraju ključnu ulogu. Najbolje vrijeme za kalemljenje različitih vrsta voća varira, a tehnike kalemljenja su raznolike. Važno je uzeti u obzir klimu i vremenske uvjete prilikom kalemljenja, te odabrati najprikladniju tehniku za željeni uzgojni cilj.
Kalemljenje voćaka je važan postupak koji omogućuje različite prednosti, kao što su mogućnost uzgoja različitih sorti na jednom stablu, povećanje otpornosti na bolesti, poboljšanje kvalitete plodova i produženje životnog vijeka voćke. Osim toga, kalemljenje je i ekonomičan način proizvodnje novih sadnica.
Vrijeme kalemljenja voća: savjeti za odabir pravog trenutka
Kalemljenje voća može se obaviti tijekom cijele godine, ali postoje optimalni periodi za pojedine vrste voća. Na primjer, za trešnje, “ašlame”, hruščeve i višnje preporučuje se kraj siječnja do kraja ožujka, dok se kruške, šljive, dunje, kajsije, breskve i mušmule kaleme od početka ožujka do početka travnja.
Za jabuke, najbolje vrijeme za kalemljenje je od sredine ožujka do sredine svibnja. Međutim, ova vremena se mogu razlikovati ovisno o klimi i vremenskim uvjetima, stoga je važno prilagoditi se uvjetima na terenu.
Vremenski uvjeti su ključni za uspješno kalemljenje voća. Najbolje je kalemiti voće po napola oblačnom vremenu i uz relativno povišenu vlažnost zraka, izbjegavajući kišu, prejak sunce i temperature ispod nule ili preko 20°C. Idealna temperatura za kalemljenje voća je između +5 i +10°C.
Tehnike kalemljenja voća i koja je najefikasnija?
Kalemljenje voća se može obaviti različitim tehnikama, kao što su kalemljenje na pup, na list, na konus, pod koru, na procjep, engleski spoj, i dr. Najčešće se za kalemljenje u voćnjacima koristi kalemljenje na procjep ili pod koru na visini od 0,70-1,5m od zemlje.
Najbolje vrijeme za kalemljenje je kada je vrijeme napola oblačno i kad ima povišeni postotak vlage u zraku, a izbjegava se kiša, prejako sunce, niske temperature, te veliki i topao vjetar.
