Ambrozija, iako možda ne deluje tako na prvi pogled, zapravo je jedna od najintrigantnijih i najproblematičnijih biljaka današnjice. Ova biljka, koja je nekada bila relativno nepoznata, sada je postala glavni problem za mnoge poljoprivrednike, ekologe i alergičare.
Jedan od razloga zašto je ambrozija toliko problematična je njen brz rast i sposobnost da se lako širi i osvaja nova područja. Ova biljka može da izraste do visine od dva metra, a u jednom danu može da proizvede i do milion zrnaca polena.
Međutim, ono što je najzanimljivije kod ambrozije je činjenica da njen cvjetni prah može da izazove alergijske reakcije kod ljudi koji su osetljivi na njega. To znači da ova biljka može da uzrokuje simptome poput curenja iz nosa, kihanja, kašljanja, otežanog disanja i iritacije očiju kod ljudi koji žive u blizini ambrozije.
Kako bi se rešio ovaj problem, mnogi ljudi su počeli da koriste različite metode za uklanjanje ambrozije. Neke od ovih metoda su prilično konvencionalne, poput ručnog uklanjanja korova, dok su druge inovativnije, poput korišćenja dronova za prskanje herbicida.
U svakom slučaju, ambrozija je jedna od onih biljaka koje nas podsećaju na važnost očuvanja prirode i biodiverziteta. Ako želimo da sprečimo dalje širenje ove invazivne vrste, važno je da preduzmemo odgovarajuće mjere i da se borimo protiv njenog negativnog uticaja na naše zdravlje i životnu sredinu.
Simptomi alergije na ambroziju i kako ih prepoznati?
- Kihanje
- Curenje nosa
- Začepljen nos
- Glavobolje
- Iritacija očiju i grla
- Pogoršani simptomi astme
- Ostali simptomi slični hladnoći
Upozorenje: Ambrozija je u istom rodu kao i kamilica, pa ako patite od alergije na Ambroziju, najbolje je izbjegavati čaj od kamilice.
Oni koji su osjetljivi na ambroziju također mogu patiti od oralnih alergijskih simptoma koji ih čine osjetljivima na određenu hranu, uključujući bananu, tikvice, mango, grah, celer, lješnjak, krompir i razne druge namirnice.
Kalendar koncetracije peludi ambrozije
Upozorenje ! Koncetracija peludi ambrozije najveća je od sredine augusta do sredine septembra. Samo jedna biljka ambrozije proizvodi 1 do 8 milijardi polenovih zrna i prenosi se vjetrom do 300 km.
Vrste alergije na ambroziju
Alergijski rinokonjunktivitis (“peludna groznica”)
Simptomi su slični klasičnoj peludnoj groznici s malim svrbežem, kihanjem, curenjem nosa, zagušenim nosom, crvenilom oka. Ne pojavljuju se svi simptomi istovremeno. U većini slučajeva osobe pogođene istovremeno pate od simptoma koji zahvataju nos i oči.
Alergijska astma
Uobičajeno je da astmi uzrokovanoj ambrozijom prethodi alergijski rinitis peludi. Pogrešno ili nedovoljno tretirani alergijski rinitis (tj. Imunoterapija) može napredovati u astmu (progresija organa). Ova promjena pogođenog organa nije obavezna, alergijski rinitis može ostati ili promjena organa može biti nepotpuna. U početku, alergijski rinitis (npr. Suhi kašalj, opstrukcija puteva za disanje, oštećenje prsnog koša, noćno buđenje i smanjena tjelesna izdržljivost) je samo tijekom sezone peludi.
Nakon nekoliko godina (interval ovisi o pojedinačnim i drugim čimbenicima kao što su pušenje, količina izloženosti, genetska podloga itd.) periodna astma napreduje u trajnu astmu, osim ako nije pokrenut dovoljan farmakološki tretman. Nema epidemioloških podataka koji pokazuju da pelud ambrozije za razliku od ostalih peludi (tj. Breze) inducira astmu bez prethodno induciranog alergijskog rinitisa.
Oralni alergijski sindrom (npr. “Alergija na hranu povezana s peludom” ili “alergen-alergeni”)
Zbog križne reaktivnosti s alergenima iz određenih namirnica poput celera, začina (anis, peršin, papar, paprike) ili mrkve dolazi do svrbeža u ustima; škakljanje ili peckanje, edem usana ili jezika, rijetko i kašalj i respiratorni poremećaj tijekom 15-30 minuta. Tijekom sezone peludi simptomi su uglavnom teži u usporedbi izvan sezone peludi, a simptomi se razlikuju po težini.
Alergijski dermatitis
Kontaktni dermatitis, kontaktni ekcem. Ambrozija pripada biljkama koje mogu sadržavati fitoterapijske alergene. U izravnom kontaktu sa dijelovima biljke poput lišća alergija može izazvati ekcem na rukama, ispod pazuha i licu (osobito kapcima) papulo-vezikulama, ali može izazvati i kronični ekcem.
Ambrozija kako je prepoznati?
Ambrozija (A. artemisiifolia) je brzo rastuća biljka koja može dovršiti svoj ciklus rasta u 115 do 183 dana, koja može narasti do 3 metra visine, pri čemu svaka biljka proizvodi veliki broj održivih sjemena male veličine i niske težine. Biljka stoji uspravno, razgranato i posuto dlačicama. Cvjetovi su žućkasto ovalni. Širenje se izvodi vjetrom a pelud je malih dimenzija (20-30 μm).
Fiziologija ambrozije
Ambrozije artemisiifolia koristi put C3 fotosinteze. To je jedna od najstarijih ljetnih vrsta korova i može klijati kada temperature tla dosegnu 11-13 ° C. U jesen, oranje općenito pospješuje uspostavljanje ovog korova.
Svjetlo i temperatura glavni su ključni faktori za rast i razvoj ambrozije. Cvjetanje započinje oko 119 dana nakon klijanja. Dugi dani favoriziraju razvoj muških cvjetova, a kraći dani favoriziraju ženske cvjetove. Povećanje atmosferskog CO2 u urbanim područjima rezultiralo je povećanoj proizvodnji peludi ambrozije. Visoke dnevne temperature i velike varijacije dnevnih temperatura potiču oprašivanje, dok kiša, oblaci i vlažani vremenski uvjeti smanjuju oprašivanje.
Tipično, vrhunac proizvodnje peludi često se javlja od sredine augusta do sredine septembra. Anteri se otvaraju uz porast temperature i relativno nisku vlažnost. Adaptabilnost ambrozije zbog hladnije klime u Mađarskoj pokazana je skraćivanjem vremena od klijanja do cvatnje i sazrijevanja sjemena.
Istraživanje provedeno u SAD-u, koristeći biljke podrijetlom iz Indiane, Michigana, Ohioa i Wisconsina, ukazalo je na postojanje zajedničkih ekotipova mahune na temelju podrijetla sjemena.
Cvatnje se odvija od jula do oktobra. Sjeme ima nisku stopu klijanja pri zrelosti i obično zahtijeva zimsku slojevitost prije klijanja; međutim, sjeme može proći sekundarnu uspavanost.
Pokrivanje sjemena povećava populaciju artemisiifolie. Jedna biljka može proizvesti 3.000-4.000 sjemenki. Međutim, u jednoj biljci broje se do 32.000 sjemenki. Proizvodnja sjemena može se smanjiti preko 80% ovisno o njenoj pojavi u odnosu na fazu rasta usjeva.
Upozorenje: Sjeme A. artemisiifolie može preživjeti do 40 godina.
Klijanje sjemena se smanjuje kada se skladišti u goveđom stajnjaku i značajno je utjecalo na smanjivanje za vrijeme skladištenja u kukuruznoj silaži. Sjemenke su nakon 3-5 mjeseci počele klijati u goveđom stajnjaku ili nakon skladištenja u kukuruznoj silaži nakon 13 mjeseci.
Artemisiifolia sadrži fenolne spojeve i terpene. Alelopatske utjecaje ambrzija testirane su u biološkim testovima soje, crnog graha, riže i kukuruza. Vodeni ekstrakti sušenog svježeg lišća korova značajno su potisnuli klijanje, plumule i duljinu radikala svih testiranih usjeva. Toksičnost je porasla s povećanjem koncentracije ekstrakata.
Kako liječiti i kako spriječiti alergiju na ambroziju jednostavnim trikovima?
Ako ste jedan od ljudi koji je alergičan na ambroziju, nažalost lijek ne postoji.
- Obratite pažnju na svoju prehranu (jesti više masti kako bi se nosne i plućne membrane dobro podmazale, manje šećera), mnogi alergijski simptomi su mnogo blaži.
- Peludna aktivnost obično je najviša u jutro i prijepodne, pa prema tome planirajte svoje vanjske aktivnosti.
- Držite zatvorene prozore i koristite dobar filtar za cijelu kuću i / ili filtar za sobu u vašoj spavaćoj sobi za bolji san.
- Pelud se lako prenosi na odjeću, kućne ljubimce i odjeću pa zamijenite odjeću i operite nakon izlaganja.
- Postoje neke dobre vijesti za ljude koji žive u obalnim područjima – razine vlažnosti iznad 70% uzrokuju nakupljanje peludi, smanjujući količinu koja se proteže u zraku.
- Izravni kontakt s kožom s biljkom može uzrokovati blagu kontaktni dermatitis, AKA duboki osip.
Lijekovi koji mogu olakšati simptome alergije na ambroziju uključuju:
Lijekovi bez recepta:
- Antihistaminici, kao što su loratadin (Claritin) ili difenhidramin (Benadryl)
- Dekongestanse, kao što su pseudoefedrin (Sudafed) ili oksimetazolin (sprej za nos)
- Nazalni kortikosteroidi, kao flutikazon (flonaza) ili mometazon (nasonex)
- Lijekovi koji kombiniraju antihistamin i dekongestant, kao što su Actifed i Claritin-D
Lijekovi na recept:
Pitajte svog liječnika za lijekove na recept, kao što je montelukast (Singulair), ako su lijekovi bez recepta nedjelotvorni.
Prirodni Lijekovi:
Crni kumin
Crno ulje kumin (Nigella sativa) poznato je u Starom Egiptu kao univerzalni lijek. Ono što je poznato u Starom Egiptu potvrdilo je brojne znanstvene studije pa se danas ovo ulje preporučuje za prevenciju i liječenje mnogih zdravstvenih problema.
Zbog protuupalnih, imunomodulatornih i antihistaminskih učinaka, to je jedan od prvih izbora za ublažavanje i sprječavanje problema povezanih s alergijama.
Olakšava sve simptome alergije; ima bronhodilatatorske učinke i olakšava disanje. Njegovi antibiotički učinci sprečavaju razvoj sekundarnih bakterijskih infekcija koje se često pojavljuju nakon alergijskih reakcija.
Preporučuje se pijenje 20-30 kapi tri puta dnevno, nakon jela. Djeca također mogu koristiti ulje crnog kumina.
Kvercetin
Quercetin je prirodni antihistamin koji ublažava simptome alergijske reakcije, posebno ako se uzima u kombinaciji s vitaminima C, E i B12 i mineralima kao što su cink i kalcij.
Ovaj antioksidans se nalazi u bobičastom voću, grožđu, ružičastim lukovima, jabukama i crnom čaju.
Mnoga su istraživanja pokazala antialergijska i protuupalna svojstva. Istraživanje medicinskog fakulteta u Bostonu otkrilo je da taj flavonoid može blokirati histamine i druge spojeve povezane s alergijama.
Preporučena doza je između 200 i 400 mg kvercetina tri puta dnevno.
Kopriva
Naspite 0,5 l kipuće vode u dvije ili tri kašičice fino usitnjene koprive (upotrijebite cijelu koprivu ili samo one dijelove koji su iznad tla) ostavite da odstoji jedan sat i filtrirajte smjesu. Piti 0,1 l smjese 5 puta dnevno u redovitim vremenskim razmacima, uvijek prije obroka.
Kopriva uglavnom raste kao korov i možemo ga pronaći diljem svijeta. Ova biljka može spriječiti učinke histamina i također ima protuupalno svojstva.
Istraživanje objavljeno u časopisu Planta Medica pokazuje da je dnevna doza od 600 mg ekstrakta koprive ublažila simptome peludne groznice u 58% sudionika.
Nadalje, 48% sudionika izjavilo je da je kopriva učinkovitija od lijekova na recept.
Alergija se također može tretirati čajem.
Dandelion čaj (korijen maslačka)
Pijte čaj od ove biljke (bez korijena) u proljeće i ljeto. Prvo, temeljito operite biljke i nasjeckajte u mješalici i filtrirajte smjesu kroz gazu.
Dodajte vodu na dobiveni maslačak u omjeru 1:1 i kuhajte smjesu. Pijte dvije do četiri kašičice mješavine dnevno. Ova terapija traje šest sedmica.
Ulje iz jaglača i laneno ulje, zbog esencijalnih masnih kiselina koje sadrže, imaju protuupalni učinak i ublažavaju alergijske simptome ako se koriste dulje vrijeme.
List crne ribizle
List crne ribizle u obliku čaja ili tinkture regulira višak imunoloških reakcija.
Roman (rimska) kamilica
Hidrolat sprečava crvenilo i svrbež očiju, dok inhalacija eteričnog ulja ružmarina i paprene metvice pomaže u prohodnosti gornjih dišnih puteva.
Prilagodite način života
Također možete napraviti određene prilagodbe načina života kako bi spriječili alergijsku reakciju na ambroziju:
- Koristite klima uređaj dulje vrijeme, posebno u mjesecu augustu kad je ambrozija u punom cvatu
- Izbjegavajte izlazak vani ujutro, tj. kada se broj peluda nalazi na najvišoj razini
- Kupite prijenosni visokoučinkovit (HEPA) filter ili odvlaživač zraka
- Čistite kuću svake sedmice usisavačem koji ima HEPA filtar
- Odmah oprati odjeću nakon nošenja na otvorenom, jer pelud može ostati na odjeći
Hrana koju treba izbjegavati
Neka hrana i biljke sadrže bjelančevine slične onima u peludima od ambrozije, tako da mogu potaknuti alergijsku reakciju. To uključuje:
- Banane
- Kamilica
- Dinja
- Krastavci
- Lubenica
- Tikvica
Kako uništiti ambroziju?
Ambrozija je osjetljiva na mraz i obično se nalazi između 30-50 ° na sjevernim i južnim geografskim širinama u različitim okruženjima. Rijetko raste iznad nadmorske visine od 1000 m. Može rasti u glini ili pješčanom tlu, ali raste dobro na mokrim i teškim površinama pri pH 6.0-7.0.
Sadnjom novih kultura
Sadnjom crvene djeteline (Trifolium pretense)
Mehanička kontrola
Ručno rezati, košnja (na 2 cm od tla) ako je biljka viša od 20 cm.
Ručno čupati Ambroziju (najučinkovitije u smanjenju proizvodnje peludi i sjemena) raditi krajem mjeseca maja i početkom mjeseca juna jer je tada biljka visine oko 20 cm.
Bitno je napomenuti da biljku ne treba uništavati u mjesecu augustu jer je tada u punom cvatu pa se samim tim samo može povećati koncetracija peluda.
Hemijska kontrola
Nekoliko kemikalija nakon i prije izbijanja korišteno je za kontrolu ambrozije s različitim uspjehom.
Ambrozija obično kolonizira uznemirenu zemlju gdje proizvodi veliki broj sjemenki koje mogu ostati održive u tlu 40 godina ili više. Pelud proizveden vrstama ambrozije (ima ih oko 50 vrsta) je visoko alergen i može izazvati alergijski rinitis, groznicu ili dermatitis.
Ambrozija može također upasti u poljoprivredno zemljište gdje djeluje kao korov u brojnim usjevima (posebno u suncokretu, kukuruzu, soje i žitaricama) i može uzrokovati značajno smanjenje prinosa. Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama već od mjeseca augusta do septembra, koji se prenosi vjetrom na daleke udaljenosti. Pelud Ambrozije ima visok postotak za izazivanje peludne groznice čak i za izazivanje astmatičke reakcije.
Faktori rizika i utjecaja Ambrozije
- Pokazala se invazivno izvan svojeg rodnog raspona
- Ima široki prirodni raspon
- Obilan u svom rodnom rasponu
- Vrlo prilagodljiva različitim okruženjima
- Generalist staništa
- Tolerantna u sjeni
- Vrlo je mobilna na lokalnoj razini
- Brzorastuća
- Ima visoki reproduktivni potencijal
- Može ostati održiva više od godinu dana
Ishodi učinka
- Promjena ekosustava / promjena staništa
- Povećava ranjivost na invazije
- Negativno utječe na poljoprivredu
- Negativno utječe na šumarstvo
- Negativno utječe na ljudsko zdravlje
- Negativno utječe na zdravlje životinja
- Smanjena prirodna biološka raznolikost
- Prijetnja / gubitak autohtonih vrsta
Mehanizmi utjecaja
- Uzrokuje alergijske reakcije
- Konkurencija – monopoliziranje resursa
- Natjecanje – sjenčanje
- Prijenos štetnika i bolesti
- Hibridizacija
- Potiče preosjetljivost
- Interakcija s drugim invazivnim vrstama
- Brzi rast
Vjerojatnost ulaska / kontrole
- Vrlo je vjerojatno da će se slučajno transportirati na međunarodnoj razini
- Vrlo je vjerojatno da će se namjerno prevoziti na međunarodnoj razini
- Teško / skupo za održavanje kontrole
Historija širenja ambrozije
Općenito se smatra da su sjemenke ambrozije uvelike uvedene u Europu od 19. stoljeća nadalje kao kontaminanti poljoprivrednih proizvoda, kao što su žitarice, koje su uvezene iz SAD-a i Kanade gdje je njeno prirodno stanište.
Ovo je nedavno dokumentirano sveobuhvatnom studijom mnogih herbarijevih primjeraka pohranjenih u Francuskoj od 1863. godine (Chauvel et al., 2006). Na temelju podataka iz herbarija, bilo je moguće prikazati povijesno širenje ovog štetnog i visoko alergijskog korova u Francuskoj, nakon višestrukih uputa iz Sjeverne Amerike.
Neki od zaključaka ovog rada bili su podržani nedavnom molekularnom analizom (Genton et al., 2005a). Materijali herbarija analiziraju Chauvel et al. (2006) pokazuju da su ključni čimbenici uvođenja A. artemisiifolia u Francuskoj bili antropogeni: povećanje poljoprivredne trgovine između Amerike i Europe u 19. stoljeću i Prvom svjetskom ratu.
Ovaj povijesni događaj uveliko su olakšali njezino uvođenje i širenje u Francuskoj. To ne čudi, budući da je A. artemisiifolia poljoprivredna korov, a također i primarni kolonizator poremećenih i napuštenih zemalja (Bassett & Crompton, 1975), tako da se redovito nalazi u poljoprivrednim proizvodima i može se nastaniti na područjima koja su napuštena, pored neobrađenih zemljišta, pored cesta pruga, bilo gdje gdje ima dovoljno svijetla ali je nikad nećeno naći u šumi.
Paralelno s širenjem ambrozije u Francuskoj, pojavila se ambrozija i u južnim i istočnim dijelovima Europe (Déchamp & Méon, 2002; Béres, 2003). Analiza njegove europske invazije izvan Francuske nije se odnosila na Chauvel et al. (2006). Željeli bismo skrenuti pozornost na nekoliko obilježja ovog procesa, s naglaskom na najnoviju ekspanziju populacije koja je započela početkom devedesetih godina u istočnoj Europi, budući da bi to moglo nadopuniti priču o europskoj invaziji i mogla bi istaknuti ulogu antropogenih čimbenika u njegovom širenju.
Ambrozija je u posljednja dva desetljeća postala najpoznatija vrsta korova u istočnoj Europi. To se dogodilo zato što je toliko ljudi razvilo alergije na pelud u zraku zbog ovog korova da su nacionalne vlade morale pokrenuti programe kako bi privukle pažnju na ovaj štetni korov. Posljednji bum u njegovu širenju mogao bi biti povezan s političkim prijelazima koji su doveli do formiranja mladih demokracija u istočnoj Europi.
Tijekom tog procesa, mnoge poljoprivredne zadruge socijalističke vrste bile su zatvorene, a njihova zemlja bila je podijeljena i ponovno raspodijeljena svojim bivšim vlasnicima ili potomcima, koji ih u mnogim slučajevima nisu godinama nastavili kultivirati.
Tako su velika, nekad dobro održana poljoprivredna polja napuštena i brzo su prekrivena ambrozijom. Osim toga, izgrađene su nove ceste, autoceste, trgovački centri, itd. Ali malo se truda ulaže u upravljanje krajobraznom površinom. To je stvorilo velika područja u kojima se ambrozija odmah pojavila.
U manje od jednog desetljeća, ambrozija je postala najraširenija vrsta korova u poljoprivrednim i urbanim područjima u Mađarskoj, kao i u mnogim susjednim zemljama, s iznimkom Austrije, gdje su standardi upravljanja krajobraznom površinom ostali nepromijenjeni.
Do 1970-ih, obična ambrozija bila je samo jedna od mnogih vrsta korova prisutnih posebno u poljoprivrednim poljima u nekim dijelovima Istočne Europe, iako je njegova ekspanzija tijekom prethodnih desetljeća dobro dokumentirana (Béres, 2003).
Na primjer, u Mađarskoj, nacionalna istraživanja korova u poljima pšenice i kukuruza pokazala je da je ambrozija zauzela 21. mjesto na popisu najraširenijih korova 1950. godine, a zatim je sama na listi 1970, 1988. godine, a od ranih 1990-ih bio je najrasprostranjeniji korov u zemlji.
Broj polja identificirao je polen u zraku u Mađarskoj po prvi put kasnih 60-tih. Od tada je njegova koncentracija, izmjerena tijekom glavnog razdoblja oprašivanja ambrozije, dramatično porasla: od ranih 1990-ih redovito je dostigla vrijednosti od 1000-2000 zrna peludi u vršnim danima, posebno u južnoj Mađarskoj.
Od devedesetih godina prošlog stoljeća, vrijednosti prosječnih dnevnih brojeva, ukupnih brojeva godišnje i brojanja na vršnim danima pokazale su da je južni dio Mađarske i sjeverni dio Srbije i Crne Gore područja Europe koja su najviše zagađena s peludom od ambrozije.
Kako se boriti s Ambrozijom u buducnosti?
Malo je vjerojatno da se ambrozija može iskorijeniti. Uspješna kontrola ovisi o ciljanim akcijama. Važno je sprovođenje zakona za prijavljivanje i obavezno iskorjenjivanje. Dok se to ne postigne, dobrovoljni napori u nekim državama pokazuju da se ekspanzija ambrozije može uspješno smanjiti. Allergolog može učiniti sljedeće kako bi podržao ove dobrovoljne radnje:
- Naučite da prepoznajete ambroziju. Uklonite ambroziju kada je uočite.
- Populacije s manje od 100 biljaka mogu se ručno iskorijeniti.
- Uklonjene biljke treba staviti na mjesta koja sprečavaju nove korijene (npr. Ulice).
- Uklonjene biljke treba staviti na mjesta koja sprečavaju nove korijene (npr. Ulice).
- Uklonjene biljke treba staviti na mjesta koja sprečavaju nove korijene (npr. Ulice).
- Zaražena mjesta trebaju dugogodišnje praćenje kako bi se zajamčilo iscrpljivanje dugo preživjelih sjemena.
- Imati adresu nadležnih tijela vezanih uz ambroziju u svom gradu spremni pri ruci.
- Poticati odnose s javnošću za iskorjenjivanje ambrozije, gdje god možete, npr. novinari, političari, nastavnici biologije, pojedinci i njihove organizacije, sindikati zaštite okoliša.
- Poticati odnose s javnošću za iskorjenjivanje ambrozije, gdje god možete, npr. novinari, političari, nastavnici biologije, pojedinci i njihove organizacije, sindikati zaštite okoliša.
Porast emisije CO2 i peludi ambrozije su usko povezani
Iako su ekološki čimbenici poput padavina i temperature prepoznati kao utjecaj na proizvodnju peludi, nepoznat je utjecaj rastuće atmosferske koncentracije ugljičnog dioksida ([CO2]) na potencijalno rast i proizvodnju peludi biljaka izazvanih peludom.
Ovdje predstavljamo mjerenja rasta i proizvodnje peludi zajedničkog mačjeg bilja (Ambrosia artemisiifolia L.) od predindustrijskog [CO2] (280 mol mol-1) do trenutnih koncentracija (370 mol mol-1) do projecirane koncentracije 21. stoljeća (600 mol mol-1). Otkrili smo da izloženost postojećoj i povišenoj emisiji [CO2] povećava proizvodnju peludne vrste za 131, odnosno 320%, u usporedbi s biljkama koje su uzgajane u predindustrijskom [CO2].
Promatrane stimulacije proizvodnje peludi iz predindustrijskog [CO2] bile su posljedica povećanja broja (na 370 mol mol-1) i broja i veličine (600 mol mol-1) cvjetnih šiljaka. Sveukupno, smanjena je cvjetna težina kao postotak ukupne mase biljke (s 21% na 13%), dok je ulaganje u pelud povećalo (od 3,6 do 6%) između 280 i 600 mol mol-1 CO2. Naši rezultati upućuju na to da kontinuirano povećanje atmosferskog [CO2] može izravno utjecati na javno zdravlje poticanjem proizvodnje rasta i peludi vrsta koje izazivaju alergiju.
Reference:
1. The Plant List: Ambrosia artemisiifolia
2. http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Ambrosia+artemesiifolia
3. Newscientist.com: “North American ragweed to bring autumn allergy misery to Europe.”
4. https://www.healthline.com/health/allergies/ragweed
5. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4861741/
