U proljeće, kada priroda ponovno oživljava, idealno je vrijeme za sadnju voćaka. Upravo tada voćke najbolje uspijevaju i lakše se prilagođavaju novim uvjetima. Međutim, važno je pridržavati se određenih savjeta i postupaka kako bi se osigurala uspješna sadnja i rast voćaka. U nastavku ćemo vam dati nekoliko savjeta za uspješnu proljetnu sadnju voćaka.
Način i tehnika sađenja voćki
Ako želite da vaše voćke rastu snažno i zdravo, priprema tla za proljetnu sadnju je ključna. Priprema za proljetnu sadnju voćaka uključuje finu obradu tla, označavanje mjesta za sadnju te kopanje jama. Prije sadnje, sadnice s korijenom iz trapa treba potopiti u vodu kako bi povratile svježinu, a zatim provjeriti njihovo stanje i ukloniti sve oštećene ili zdravstveno neispravne sadnice.
Žile na sadnicama koje su povrijeđene ili ukrštene treba skratiti vočarskim škarama da rez bude što manji, a korjen se preporučuje umočiti u “kašu” od balege, zemlje, vode i fungicida kako bi se dezinficirale.
Prilikom sađenja voćaka, potrebno je obratiti pažnju na nekoliko važnih faktora. To uključuje postavljanje sadnica na obilježenim mjestima, pravilnu dubinu sadnje, raspored žila u jami, uspostavljanje tijesnog kontakta između žila i zemljišta te đubrenje.
Kada sadimo voćke, obično ih stavljamo u zemlju do dubine na kojoj su bile u rastilu. Također, važno je da se spojno mjesto sadnice nalazi iznad razine tla. Ako je zemljište lakše ili izloženo eroziji, sadnice se mogu zasaditi malo dublje (za 2-3 cm) kako bi bile bolje pričvršćene u tlu.
Nakon postavljanja sadnice u jamu, žile treba rasporediti zrakasto po jami i prekriti sitnom i plodnom zemljom. Nakon toga, važno je jače gaziti oko sadnice kako bi se osigurao što bolji kontakt između sadnice i zemlje.
Kako odabrati kvalitetne sadnice za sadnju voćaka
Kad je riječ o sadnji voćaka, važno je odabrati zdrave i dobro razvijene jednogodišnje sadnice s jakim korijenom. Prije same sadnje, potrebno je pregledati i klasificirati sadnice prema debljini te obaviti pripremu korijenovog sustava. Nakon toga, korijen se potapa u otopinu ilovače i goveđe balege kako bi se navlažio i pripremio za sadnju.
Da bi se osigurao što bolji rast i razvoj sadnica, tlo na mjestu sadnje treba biti pripremljeno i markirano te se obično kopaju jame dimenzija 40-50x40cm.
Kada je u pitanju sadnja voćaka, izreka “dva su bolja od jednog” definitivno vrijedi! Timski rad je ključan za uspješnu sadnju voćaka, a u ovom slučaju, najbolje je imati dvije osobe koje rade zajedno.
Jedna osoba drži sadnicu u jami tako da mjesto do kojeg se sadnica nalazi u rasadniku, bude na površini tla. Druga osoba nasipa sitnu zemlju u jamu, dok prva osoba pažljivo raspoređuje korijen, pazeći da žile zauzmu prirodan položaj.
Zatim se sitna zemlja nasipa preko i lagano gazi kako bi se osigurao što bolji kontakt između korijena i tla. Dodaje se još sitne zemlje, ali se pritom pazi da ostane dovoljno prostora za dodavanje zrelog stajskog ili drugog organskog gnojiva u količini od 15-30 kg, ovisno o raspoloživim količinama u tlu.
Prije sadnje, potrebno je zaprašiti jame sredstvima za zaštitu od štetočina te dodati mineralno gnojivo na dno jame, ali paziti da ne dođe u dodir s korijenom sadnice.
Nakon što ste završili s ugazivanjem tla, preostaje još postaviti drveni oslonac koji će pomoći sadnici da se stabilizira i raste uspravno. Drveni oslonac treba postaviti uz stabljiku sadnice, a zatim ju pričvrstiti uz oslonac pomoću užeta, trake ili bilo kojeg drugog materijala koji neće oštetiti stabljiku.
Ovo je važno, posebno u područjima s jakim vjetrovima, kako bi se izbjeglo oštećenje i lomljenje mladih grana. Slijedeći ove korake, voćke će se bolje ukorijeniti te osigurati zdrav i snažan rast u budućnosti.
Prednosti i mane sadnje voćaka u proljeće i jesen
Sadnja voćaka u proljeće i jesen ima svoje prednosti i mane. Proljetna sadnja omogućuje bolje ukorjenjivanje i rast voćaka, ali se treba paziti na moguće mrazove i sušu. Jesenska sadnja omogućuje bolju iskorištenost jesenskih kiša i manje sušne periode, ali voćke se teže ukorjenjuju i rastu sporije. Važno je pri odabiru vremena sadnje uzeti u obzir i klimatske uvjete te stanje i veličinu sadnice.
Teška ilovasta tla imaju manju propusnost zraka i vode, što može dovesti do gušenja korijenja voćaka. Kada se korijenje guši, biljka se može osušiti ili trunuti. Također, hladnoća u kasnu jesen i zimu može oštetiti korijenje i uzrokovati truljenje debljeg korijenja, što dodatno otežava obnovu korijena voćke.
Stoga, ako se voćke sade u teška ilovasta tla, najbolje je to učiniti rano proljeće, kada se tlo počne zagrijavati i ima više vode za rast korijena. Na taj način, voćke će imati bolju šansu za uspješno ukorjenjivanje i rast.
Osim vremena sadnje, važno je i pažljivo pripremiti tlo prije same sadnje, kako bi voćke mogle dobro rasti i razvijati se. Potrebno je provesti analizu tla, odrediti pH vrijednost i potrebu za dodavanjem gnojiva, kako bi se osigurali optimalni uvjeti za rast voćaka.
Također je važno odabrati pravu sortu voćke koja će najbolje odgovarati klimatskim uvjetima i tlu na kojem se sadi. Prilikom sadnje, potrebno je obratiti pažnju na pravilno postavljanje sadnice u rupu, pravilno poravnavanje korijena i dodavanje dovoljne količine vode za zalijevanje.
Nakon sadnje, važno je redovito njegovati voćke, uklanjati korov i osigurati pravilnu prehranu i zaštitu od štetočina i bolesti. Ukratko, uspješna sadnja voćaka zahtijeva pažljivo planiranje, pripremu tla, odabir prave sorte, pravilnu sadnju i redovitu njegu.
10 voćki koje je najbolje saditi u proljeće
Kod sadnje voća ključan je početak, a to je odabir kvalitetnog sadnog materijala i prave sorte. Prilikom kupovine sadnica važno je znati od koga se kupuju i provjeriti njihovo zdravstveno stanje.
1. Jabuka
Jabuka je voće koje se često sadi u proljeće, a najčešće sorte koje se sade su Idared, Jonagold, Golden Delicious, Granny Smith i Gala. Jabuke vole umjerenu klimu s dosta sunca i padavinama. Idealne temperature za rast su između 15 i 25°C.
Jabuke se često koriste u kulinarstvu za pripremu slatkih i slanih jela, sokova, pekmeza, vina i drugih napitaka.
Također, jabuke su bogate vitaminima i mineralima te se smatraju važnim izvorom prehrambene vlaknine. Osim toga, postoji velik broj sorti jabuka, a svaka od njih ima svoj specifičan okus, boju i teksturu.
2. Kruška
Kruška se također najčešće sadi u proljeće, a neke od najčešćih sorti su Viljamovka, Abate Fetel i Karmen. Kruške vole umjerenu klimu s dosta sunca i vode, te dobro podnose hladnije temperature.
Kruške se često koriste u raznim jelima, kao što su kolači, džemovi. Osim toga, kruške su bogat izvor vlakana, vitamina C i K, te minerala kao što su bakar i kalij.
Također, jedan od zanimljivih činjenica o kruškama je da se smatraju jednom od najstarijih voćnih kultura na svijetu, a potječu iz Kine i Indije.
3. Breskva
Breskva je voće koje se također često sadi u proljeće, a najčešće sorte su Redhaven, Harcot i Early Red.
Breskve vole sunčan položaj, dobro drenirano tlo i umjerenu klimu s dovoljno padalina.
Breskve su također osjetljive na niske temperature i mraz, pa ih je potrebno zaštititi tijekom zime.
Osim toga, breskve mogu biti podložne napadu bolesti poput šupljikavosti lista i bakterijske mrlje, stoga je važno redovito provjeravati stanje voćnjaka i brinuti se o biljkama kako bi se spriječili problemi.
4. Šljiva
Šljiva se može saditi u proljeće i jesen, a najčešće sorte su Stanley, Čačanska Lepotica i Pozna Plava. Šljive vole sunčani položaj, dobro drenirano tlo i umjerenu klimu.
Šljive su bogate vlaknima i antioksidansima te su dobre za probavu i zdravlje srca. Također, šljive su idealne za pripremu džemova, pekmeza i kompota.
5. Višnja
Višnja se najčešće sadi u jesen, a neke od najčešćih sorti su Burlat, Hedelfinger, Napoleon i Bigarreau. Višnje vole sunčani položaj, dobro drenirano tlo i umjerenu klimu.
Važno je napomenuti da višnje zahtijevaju dovoljno prostora za rast, pa se preporučuje sadnja na udaljenosti od najmanje 5-6 metara između stabala.
Također, pri sadnji višnje treba paziti na odabir sorte koja je otporna na najčešće bolesti i štetnike kako bi se osigurao uspješan i zdrav rast.
6. Orah
Orah se može saditi u jesen ili proljeće, a najčešće sorte su Franquette, Chandler i Fernette. Orašasto voće vole umjerenu klimu s dosta sunca i padalina, a najbolje uspijevaju na dubokom, dobro dreniranom tlu.
Orah je također zanimljiv zbog svojih ljekovitih svojstava. Bogat je antioksidansima, vitaminima i mineralima, te pomaže u borbi protiv stresa i upala. Osim toga, orašasti plodovi se često koriste u kulinarstvu, kao i za izradu ulja.
7. Limun
Limun se najčešće sadi u proljeće, a neke od najčešćih sorti su Eureka, Lisbon i Meyer. Limuni vole toplu i vlažnu klimu, s dosta sunca i dobro dreniranim tlima. Idealne temperature za rast limuna su između 15 i 30°C.
Limun je bogat izvor vitamina C i antioksidanata te ima različite zdravstvene prednosti poput jačanja imuniteta, poboljšanja probave i smanjenja rizika od srčanih bolesti. Limun se također može koristiti u kulinarstvu, u pripremi pića i jela.
8. Vinova loza
Vinova loza je biljka koja najbolje uspijeva u umjerenoj klimi, a optimalna temperatura za njen rast i razvoj je između 15 i 25 °C. Različite sorte vinove loze preferiraju različite uvjete, no općenito najbolje uspijevaju na sunčanim položajima s dobro dreniranim tlima.
Kada je u pitanju sadnja, vinova loza se najčešće sadi u jesen ili rano proljeće, a preporučuje se kupnja kvalitetnih i zdravih sadnica. Prilikom sadnje, potrebno je ostaviti dovoljno prostora između sadnica za pravilan rast i razvoj. Vinova loza je vrsta koja se često uzgaja na pergolama, zidovima ili rešetkama, a potrebno joj je osigurati adekvatnu potporu kako bi se pravilno razvijala.
Među najpoznatijim sortama vinove loze su cabernet sauvignon, merlot, pinot noir i chardonnay. Važno je napomenuti da uzgoj vinove loze zahtijeva stručno znanje i brigu, stoga je važno educirati se prije krenuća u ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje.
9. Naranča
Naranča je tropsko voće koje zahtijeva toplo i vlažno okruženje za rast. Najbolje uspijeva u područjima koja imaju umjerenu temperaturu, kao što su sredozemna klima ili područja slična njoj. Uzgoj naranče zahtijeva dobro drenirano tlo i redovno navodnjavanje. Sorte naranče se razlikuju u veličini, obliku i boji ploda, te u različitim stupnjevima slatkoće i kiselosti.
Najpoznatije sorte su navel, valencija, hamlin, jaffa, blood orange, i mnoge druge. Kod sadnje naranče važno je odabrati kvalitetne sadnice, a najbolje vrijeme za sadnju je u proljeće. Naranče se često razmnožavaju cijepljenjem na podlozi citrusa. Nakon sadnje, potrebno je redovito obrezivanje kako bi se potaknuo rast novih izbojaka i održao kvalitetan plod.
10. Marelica
Marelica spada u voćke koja zahtijeva sunčana i zaštićena područja kako bi uspješno rasla i rodila plodove. Ova voćka obično dobro podnosi niske zimske temperature, no izbjegavajte sadnju na područjima s prevelikom količinom snijega koji može oštetiti grane i cvjetove. Za najbolje rezultate, preporuča se sadnja marelice u područjima s umjerenom klimom i dobrim protokom zraka.
Kada birate sadnicu marelice, birajte jednogodišnje sadnice koje nisu starije od dvije godine kako bi se bolje prilagodile na novo okruženje. Također, pazite da sadnica nema znakova oštećenja ili bolesti.
Marelica cvjeta rano u proljeće i osjetljiva je na kasne proljetne mrazeve koji mogu oštetiti cvjetove i smanjiti rod. Uz pravilnu njegu, marelica može roditi već nakon dvije do tri godine, a najbolje ju je posaditi u rano proljeće ili kasnu jesen kako bi imala vremena da se prilagodi prije vrućine ljeta.
Zaključak
Sadnja voćki u proljeće ima niz prednosti, uključujući bolji urod, lakše prilagođavanje klimatskim uvjetima te manji rizik od oštećenja korijena. Stoga, ako planirate zasaditi voćke u vrtu, proljeće je idealno vrijeme za to.
Sadnja voćki u proljeće ima nekoliko prednosti:
- U proljeće se tlo zagrijava i omogućuje brži rast korijena, što pridonosi boljem ukorjenjivanju i rastu voćke.
- Sadnja u proljeće omogućuje voćkama da se dobro ukorijene prije ljeta, kada se očekuju visoke temperature i manje kiše.
- Sadnja voćki u proljeće omogućuje raniji početak rasta i cvjetanja, što može osigurati raniji plod i veću količinu roda.
- U proljeće se obično nude razne vrste voćaka u rasadnicima, što omogućuje veći izbor sorti i mogućnost odabira najboljeg sadnog materijala.
- Sadnja u proljeće omogućuje voćkama da se oporave od zimske mirovanja i bolje se pripreme za ljetnu sezonu.
- Proljetne kiše pomažu u navodnjavanju i opskrbljivanju voćki potrebnom vlagom, što smanjuje potrebu za dodatnim zalijevanjem.
