fbpx

Sve što trebate znati o zubima: od strukture, funkcije, nicanja i bolesti, do njihove njege i održavanja zdravog osmijeha

zubi

Ovaj tekst će vam dati sve što trebate znati o zubima, uključujući njihovu strukturu, funkciju, kronologiju nicanja, bolesti i njegu za održavanje zdravog osmijeha. Uz ovaj tekst, naučit ćete kako pravilno brinuti o svojim zubima i spriječiti probleme poput karijesa, upale desni i drugih zdravstvenih problema povezanih s ustima.

Ako želite saznati više o zubima i kako ih održati zdravima, ovaj tekst je pravo mjesto za vas.

Sastav zuba: od čega su izgrađeni zubi?

Zub anatomski se sastoji od tri glavna dijela - korijena, vratnog dijela i krunice. Korijen je dio zuba koji se nalazi ispod desni te služi za fiksiranje zuba u kosti. Vratni dio se nalazi iznad korijena i pokriven je desni.

Krunica je najvidljiviji dio zuba te se sastoji od tvrde tvari koja se naziva caklina, dentina koji je ispod cakline i tvori veći dio zuba, te pulpe koja se nalazi u središtu zuba te sadrži živce i krvne žile.

Građa zuba

Zubi sadrže mekana i tvrda zubna tkiva te se sastoje od četiri glavna dijela.

Meka tkiva uključuju pulpu, koja se nalazi u središtu zuba i sadrži živce i krvne žile, te periodontalne ligamente, koji povezuju zub s okolnim tkivima i kostima.

Pulpa daje krvne žile i hranjive tvari zubnoj caklini i dentinu te pomaže u održavanju hidratacije i prehrane zuba. Živci u pulpi omogućuju osjetljivost na temperaturu, bol i druge senzacije koje se javljaju u zubima. Kada se zubna pulpa upali ili ošteti, može doći do jake boli i drugih problema s zubima.

Karijes, traume, infekcije i drugi zubni problemi mogu uzrokovati oštećenje ili upalu pulpe. U takvim situacijama, stomatolog može preporučiti endodontsku terapiju, poznatiju kao "postupak čišćenja korijenskog kanala". Ovaj postupak uključuje uklanjanje oštećene pulpe i njezino zamjenjivanje materijalom za plombiranje.

Tvrda zubna tkiva uključuju caklinu, dentin i cement.

Caklina je najtvrđi dio zuba i prekriva krunu zuba. Sadrži mineralnu tvar koja joj daje tvrdoću i otpornost na mehanička oštećenja.

Dentin se nalazi ispod cakline i tvori veći dio zuba. Sastoji se od tubula koji prolaze kroz njega te prenose podražaje živaca iz pulpe prema vanjskoj strani zuba.

Cement se nalazi na korijenu zuba i prekriva ga. Sastoji se od mineralne tvari i kolagena te pomaže u povezivanju korijena zuba s okolnim tkivima i kostima.

Vrste zuba

Odrastao čovjek posjeduje 32 zuba koji su raspoređeni u dvije čeljusti - gornjoj i donjoj. Imena zuba su podijeljena u dvije glavne skupine - prednje i stražnje zube. Prednji zubi su centralni i lateralni sjekutići te očnjaci, dok se stražnji zubi dijele na pretkutnjake i kutnjake.

Zubi se također dijele na mliječne i trajne zube. Mliječni zubi počinju rasti oko šestog mjeseca života, a djeca ih gube između 6. i 12. godine života kada im rastu trajni zubi.

Postoje četiri vrste zuba: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci.

vrste zuba

Sjekutići

Sjekutići su zubi koji se nalaze u sredini prednjeg dijela gornje i donje čeljusti. U odrasloj dobi, svaka čeljust posjeduje četiri sjekutića - dva centralna i dva lateralna. Sjekutići su najvažniji zubi u estetskom smislu jer su najviše vidljivi kada osoba govori i smiješi se.

Sjekutići su tanki i oštri, te se koriste za rezanje hrane poput voća, povrća i mesa. Njihova oštrina omogućuje precizno i lagano rezanje, što je posebno važno za djecu i starije osobe koje imaju poteškoće s žvakanjem tvrde hrane.

mlijecni zubi

Očnjaci

Očnjaci, također poznati kao kuspidi, su zubi koji se nalaze između sjekutića i predkutnjaka u ustima. Očnjaci su najduži i najjači zubi u ustima, te se često nazivaju "kljove" zubi zbog njihova izduženog i zašiljenog oblika. Očnjaci su oštri i koriste se za probijanje hrane, poput mesa, te za rezanje i krvarenje. Također, očnjaci igraju važnu ulogu u držanju i usmjeravanju hrane u usta tijekom žvakanja.

Odrasli ljudi imaju četiri očnjaka, po dva na gornjoj i donjoj čeljusti. Očnjaci su jedini zubi koji imaju samo jedan korijen, što im omogućuje da budu iznimno jaki i izdržljivi. Očnjaci se razvijaju tijekom djetinjstva, a pojavljuju se u ustima oko osme godine života.

Očnjaci su važni zubi za održavanje zdravog i lijepog osmijeha, ali ih je često teško održavati čistima i zdravima zbog njihove pozicije u ustima. Karijes se često pojavljuje na površini očnjaka, a upala desni i bolesti zuba također mogu biti problem. Stoga je važno redovito održavati oralnu higijenu i posjećivati stomatologa kako bi se spriječili problemi s očnjacima i drugim zubima.

Predkutnjaci

Predkutnjaci, također poznati i kao bikuspidi, su zubi koji se nalaze između očnjaka i kutnjaka u ustima. Oni su veći od sjekutića i očnjaka, a imaju dvije šiljaste površine koje se koriste za usitnjavanje hrane tijekom žvakanja. Zbog svoje veličine i oblika, predkutnjaci su idealni za usitnjavanje hrane koju sjekutići i očnjaci ne mogu usitniti.

Odrasli ljudi imaju osam pretkutnjaka, četiri na gornjoj i četiri na donjoj čeljusti. Prvi i drugi pretkutnjaci nalaze se pored očnjaka, a četvrti i peti zub su u blizini kutnjaka. Kao i svi trajni zubi, pretkutnjaci se razvijaju tijekom djetinjstva i pojavljuju se u ustima kada djeca napune oko 10-12 godina.

Primarni ili mliječni zubi ne uključuju predkutnjake, već imaju samo sjekutiće, očnjake i kutnjake. Kada se primarni zubi zamijene trajnim zubima, pretkutnjaci su među prvim koji počinju rasti.

Pretkutnjaci su podložni karijesu i drugim problemima poput gingivitisa, što može dovesti do gubitka zuba i ozbiljnih zdravstvenih problema. Pretkutnjaci su također važni u estetskom smislu jer su vidljivi kada osoba govori i smiješi se. Zdravi i bijeli pretkutnjaci doprinose lijepom osmijehu i povećavaju samopouzdanje.

Kutnjaci

Kutnjaci su zubi koji se nalaze na kraju zubnog niza u gornjoj i donjoj čeljusti. U odrasloj dobi, svaka čeljust posjeduje po četiri kutnjaka - dva gornja i dva donja. Kutnjaci su najveći i najjači zubi u ustima te se koriste za mljevenje i usitnjavanje hrane.

Kutnjaci imaju veliku i široku površinu koja im omogućuje da s lakoćom drobe tvrde namirnice poput mesa, orašastih plodova i sjemenki. Njihova funkcija u probavi hrane je od velike važnosti jer omogućuje lakše probavljanje hrane u želucu i crijevima. Kutnjaci su također podložni karijesu, gingivitisu i drugim problemima s desnima, što može dovesti do gubitka zuba.

Prvi kutnjaci, poznati kao prvi trajni molari, počinju nicati oko 6. godine života, nakon što se zamijene posljednji mliječni zubi. Prvi kutnjaci rastu iza zadnjih mliječnih zuba i najveći su kutnjaci u ustima.

Nakon prvih kutnjaka, sljedeći red trajnih kutnjaka počinje nicati oko 12. godine života, kada se zamijene prednji mliječni zubi. Tada niknu drugi kutnjaci, koji se nalaze iza prvih kutnjaka.

Nakon drugih kutnjaka, sljedeći red trajnih kutnjaka počinje nicati oko 18. godine života, kada se zamijene drugi prednji mliječni zubi. Tada niknu treći kutnjaci, poznati kao umnjaci.

Zanimljivo je da se umnjaci kod nekih ljudi uopće ne pojave, a kod nekih se pojave samo djelomično ili s niskim kvalitetama. Osim toga, kod nekih ljudi umnjaci mogu biti impaktirani, tj. ne uspijevaju proklijati zbog nedostatka prostora u ustima.

Svaki red trajnih kutnjaka optilike niče svakih 6 godina, no važno je napomenuti da ovo nije strogo pravilo i da može varirati ovisno o pojedincu.

Ako pretkutnjaci il kutnjaci nedostaju ili su oštećeni, postoji nekoliko mogućnosti za popravak, uključujući mostove, implantate i zubne proteze.

Zanimljiva kronologija nicanja zuba: Kada rastu mliječni i trajni zubi?

Kronologija nicanja zuba odnosi se na redoslijed i vrijeme kada se zubi razvijaju i počinju nicati u ustima djeteta. Prosječan početak nicanja prvih mliječnih zuba je oko šest mjeseci starosti, dok se početak nicanja trajnih zuba javlja u dobi između šest i sedam godina.

Nicanje mliječnih zuba počinje s dva donja centralna sjekutića, nakon čega slijede gornji centralni sjekutići, zatim lateralni sjekutići, prvi molari i canini. Potpuna izmjena mliječnih zuba trajat će do oko dvanaeste godine života, kada se posljednji mliječni zub zamjenjuje trajnim zubom.

Nicanje trajnih zuba počinje s prvim kutnjakom koji niče iza mliječnih zuba, nakon čega slijede lateralni sjekutići, prvi pretkutnjaci, drugi pretkutnjaci, drugi kutnjaci i očnjaci. Potpuna izmjena trajnih zuba traje do oko 21. godine života, kada se pojavljuje treći kutnjak (umnjak).

Važno je napomenuti da ove kronološke smjernice služe samo kao općenite smjernice, te da svako dijete ima svoj jedinstveni ritam razvoja zubi. Stoga se može dogoditi da dijete nema svih zuba iz razvojne tablice u predviđenom vremenskom roku, ali to ne znači da postoji bilo kakav problem s razvojem zubi.

Ako postoji bilo kakva zabrinutost, preporučuje se posjet stomatologu koji će provjeriti razvoj zubi i dati savjete za daljnje praćenje.

Bolesti zuba

Bolesti zuba su brojne i mogu se javiti iz različitih razloga, od loše oralne higijene do nasljednih faktora. Neka od najčešćih oboljenja zuba su:

  1. Karijes - Karijes je jedna od najčešćih bolesti zuba. To je proces koji se javlja kada se bakterije u ustima hrane šećerom iz hrane i pića te stvaraju kiselinu koja otapa caklinu zuba. Ako se karijes ne liječi na vrijeme, može dovesti do infekcije pulpe i gubitka zuba.
  2. Gingivitis - Gingivitis je upala zubnog mesa, koja se najčešće javlja zbog nakupljanja plaka na zubima. Simptomi uključuju krvarenje zubnog mesa, crvenilo i otekline. Ako se ne liječi, gingivitis može dovesti do parodontitisa, ozbiljnijeg stanja koje može dovesti do gubitka zuba.
  3. Parodontitis - Parodontitis je infekcija zubnog mesa koja može dovesti do gubitka zuba. Uzrokovana je nakupljanjem plaka i kamenca na zubima, a simptomi uključuju crvenilo, otekline, krvarenje, loš zadah i osjetljivost zuba.
  4. Zubni abces - Zubni abces je infekcija koja se javlja kada se bakterije nakupljaju u zubnoj pulpi. Simptomi uključuju bol, oticanje, groznicu i loš zadah, a ako se ne liječi na vrijeme, može dovesti do gubitka zuba.
  5. Zubna erozija - Zubna erozija je gubitak cakline zuba zbog kiselina u hrani i pićima. Simptomi uključuju osjetljivost zuba, žućkanje zuba i smanjenje veličine zuba.
  6. Zubni prijelomi - Zubni prijelomi su ozljede zuba koje se najčešće javljaju zbog udaraca u lice ili ozljeda u sportu. Prijelomi zuba mogu uzrokovati bol i osjetljivost, a liječenje može uključivati nadomjestak, liječenje pulpe ili ekstrakciju zuba.

Prevencija ovih bolesti uključuje održavanje redovite oralne higijene, četkanje zuba dva puta dnevno, korištenje zubnog konca, izbjegavanje slatkih i kiselih namirnica te redovite posjete stomatologu.

bolesti zuba

Njega i higijena zuba

Njega i higijena zuba igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja zuba i desni. Redovita njega zuba može spriječiti razvoj karijesa, parodontitisa, gingivitisa i drugih problema s zubima. Evo nekoliko savjeta za održavanje zdravih zuba:

  1. Četkajte zube najmanje dva puta dnevno - Preporuča se četkanje zuba najmanje dva puta dnevno, ujutro i navečer, tijekom najmanje dvije minute. Koristite četkicu za zube s mekanim vlaknima i zubnu pastu koja sadrži fluorid.
  2. Koristite zubni konac - Koristite zubni konac svaki dan kako biste uklonili ostatke hrane i plaka između zuba. Zubni konac može doći do mjesta koja su teško dostupna četkicom za zube.
  3. Izbjegavajte slatke i kisele namirnice - Slatke i kisele namirnice mogu uzrokovati karijes. Pokušajte ograničiti unos slatkih i kiselih namirnica i pića, poput sokova, gaziranih pića i slatkiša.
  4. Redovito posjećujte stomatologa - Preporuča se posjećivanje stomatologa najmanje jednom godišnje, čak i ako nemate probleme sa zubima. Stomatolog će pregledati zube i desni, očistiti plak i kamenac te provjeriti postoje li bilo kakvi problemi s zubima.
  5. Održavajte zdravu prehranu - Prehrana bogata kalcijem, fosforom i vitaminom D pomaže u održavanju zdravih zuba. Hrana poput mlijeka, sira, jogurta, ribe i lisnatog povrća dobre su za zube.
  6. Prestanite pušiti - Pušenje i uporaba duhana mogu uzrokovati probleme sa zubima, poput karijesa, bolesti desni i lošeg zadaha. Prestanak pušenja može pomoći u održavanju zdravih zuba.
njega zuba

Redovita oralna higijena i posjećivanje stomatologa važni su za održavanje zdravih zuba i desni. Njega zuba treba biti dio vaše svakodnevne rutine kako bi se spriječili problemi s zubima i održao zdrav i lijep osmijeh.

Komentariši